Financijski se sustav “punom parom” priprema za uvođenje eura. Radi se na prilagodbi sustava promjene domicilne valute kune u euro što u financijskom sustavu uključuje informiranje klijenata o svim promjenama vezanim uz bankarske usluge i proizvode te o konverziji depozita i kredita.

Pravila su već sada poznata te ih je Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila na svojim stranicama kako bi građani bili dobro upoznati sa svime što ih čeka vezano uz račune, depozite i kredite. Banke će tako, sukladno Zakonu, klijentima morati poslati općenitu i individualnu obavijest.

Dolazi vam obavijest

Općenita će obavijest, koja mora biti poslana do početka listopada, odnosno najkasnije tri mjeseca prije uvođenja eura, sadržavati informacije o preračunavanju kredita, depozita te o očekivanom utjecaju uvođenja eura na proizvode i usluge, uključujući poslovanje s transakcijskim računima. Individualna će obavijest pak biti dostavljena potrošačima koji imaju kredite i depozite, i to najkasnije dva tjedna prije uvođenja eura, odnosno najkasnije dva tjedna nakon uvođenja eura za pravne osobe.

Obavijest će sadržavati informacije o konkretnim iznosima koji će se preračunavati, modifikaciji parametara, maržama, visini kamatnih stopa, te ako je primjenjivo, novi otplatni plan.

Važno je znati da građani neće imati troškove povezane s uvođenjem eura jer trošak konverzije snose banke. Dvojno iskazivanje cijena pak na internetskim stranicama i poslovnim prostorima banaka i financijskih institucija, a koje su neki već počeli uvoditi, prema Zakonu, trajat će od 5. rujna ove, pa sve do kraja sljedeće godine.

Kako navode u HUB-u, dvojno iskazana, i to na jasan, čitljiv i lako uočljiv način, mora biti tarifa naknada. U izvješću o stanju i prometu na kunskom transakcijskom računu banke dvojno mora biti iskazano početno i završno stanje računa te iznos prekoračenja.

Što se pak internetskog i mobilnog bankarstva tiče, i to za transakcijski kunski račun, dvojno moraju biti iskazane informacije o stanju računa i iznosu prekoračenja ili raspoloživog stanja na najmanje jednom izborniku, odnosno ekranu u prikazu o računu. Dvojno će biti iskazivane i informacije na bankomatu pri isplati gotovog novca, i to na ponuđenim predefiniranim iznosima na ekranu te stanje računa.

Kod ugovora o potrošačkom kunskom kreditu koji je odobren ili se nudi prije uvođenja eura dvojno će iskazivanje uključivati ukupan iznos kredita i iznos obroka ili anuiteta u otplatnom planu i u Europskom standardiziranom informativnom obrascu (ESIS), odnosno drugom propisanom obrascu kojim se potrošaču daju informacije prije sklapanja ugovora o kreditu. Godišnja obavijest o stanju kredita u kuni pak sadržavat će dvojni pregled stanja nedospjelog dugovanja i dospjelo, a neplaćeno dugovanje.

Također, i godišnje obavijesti o stanju kunskih depozita, odnosno stanje depozita, podliježe obavezi dvojnog iskazivanja informacija. Prema pravilima gdje god se u odnosu s bankom ili nekom financijskom institucijom spominje kuna, preračunava se u euro i to po fiksnom konverzijskom tečaju.

Dakle, svi krediti, leasinzi, police osiguranja koji su ugovoreni u kunama preračunavaju se u euro. No oni koji su “s valutnom klauzulom u euru” neće se konvertirati već će biti obračunati prema stavkama (rate, anuiteti i slično) koji su navedeni u tim ugovorima, u euro.

Fiksne kamate takve i ostaju

Kamatne stopa pak, ako su fiksne, bez obzira na to o kojem se kreditu radi, ostaju nepromijenjene. Ako je parametar za izračun kamatne stope kredita u kunama Nacionalna referentna stopa (NRS), bit će “prebačena”, odnosno konvertirana u NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti, navode u Hrvatskoj udruzi banaka.

Parametar prinosa na trezorske zapise Ministarstva financija bit će “prebačen” u prinos na trezorski zapis u euru s početkom primjene tako izračunate kamatne stope pri prvom redovnom obračunu kamate počevši od dana uvođenja eura.

Parametar za prosječnu kamatnu stopu na depozite građana u kunama pak bit će konvertiran u prosječnu kamatnu stopu depozita građana u euro. Privremeni NRS izračun na osnovi svih izvora sredstava i troškova u valutama kuna (bez valutne klauzule) i euro (uključujući i kune s valutnom klauzulom u euru), za sve obuhvate i sve ročnosti za sva referentna razdoblja objavit će HNB, i to najmanje mjesece dana prije uvođenja eura.

Za one koji imaju promjenjivu kamatnu stopu, banke i financijske institucije (ugovori o kreditu i leasingu) dva tjedna prije uvođenja eura napravit će novi izračun. On će biti zbroj posljednje primijenjene fiksne marže i vrijednosti privremenog NRS-a, uz prilagodbu. Ako je dakle, privremeni NRS manji od NRS-a koji se do tada primjenjivao, marža banke ostaje ista, a konačan se iznos kamatne stope smanjuje za apsolutni iznos razlike između te dvije vrijednosti.

Ako je pak privremeni NRS veći od NRS-a koji se do tada primjenjivao, kamatna stopa ostaje nepromijenjena, a banka i financijska institucija smanjuju svoju maržu. Promjenjive kamatne stope, dakle, mogu biti iste ili manje. Kada se objavi prvi NRS za euro, tada taj parametar određuje “pravila igre” u budućem formiranju kamatne stope.

S početkom sljedeće godine i uvođenjem eura HNB će redovito tromjesečno objavljivati NRS za euro izračunat na osnovi svih izvora sredstava i troškova u valuti euro, uključujući i izvore sredstava i troškove u valuti kuna te kuna s valutnom klauzulom u euru za razdoblja prije dana uvođenja eura, za sve obuhvate i ročnosti.