Ono što se premijer Andrej Plenković nije usudio izreći prošli tjedan, objavio je Milan Bandić, njegov jedini koalicijski partner koji se dosad nije izjašnjavao o rješenju za spašavanje Uljanika. Nema drugog rješenja za pulsku grupaciju osim stečaja, Bandićev je stav, jednak kao i ostalih partnera. Proteklih dana kombinirale su se različite informacije o tome je li Brodosplit Tomislava Debeljaka još uvijek strateški partner, nakon što je njegov prijedlog programa restrukturiranja Vlada odbila.

Predsjednik Uprave Uljanika Emil Bulić trgovački sud i javnost uvjerio je da je on još uvijek u igri, no sam Debeljak ne odstupa od svog stajališta da preuzme Uljanik bez ikakvih tereta prošlosti i bavi se samo njegovom budućnošću. To, pak, znači da se on sam ne smatra strateškim partnerom.

Stečaj je, dakle, korak koji slijedi, a za koji će prema informacijama iz vladinih krugova, ovaj tjedan predstavnici države ići pregovarati i s Europskom komisijom. Budući da na stolu više nije program restrukturiranja, delegacija o tome ide izvijestiti Komisiju, a stiže i s prijedlozima više mogućih rješenja restrukturiranja kroz stečaj.

Kako se neslužbeno čuje, država još nema razrađen plan, nego želi s Komisijom iskomunicirati neka od rješenja za koja bi mogla dobiti zeleno svjetlo, polazeći od činjenice da time nastoji smanjiti štetu koju će, kao najveći vjerovnik, pretrpjeti potpunim gašenjem proizvodnje.

Kakvo restrukturiranje

Pitanje o kojem će se prije svega raščistiti dvojbe je ispunjavaju li oba brodogradilišta uvjete potrebne za provođenje takvog oblika restrukturiranja.

Činjenica je da je Uljanik u daleko većim problemima i da je puno lakši posao spasiti 3. maj, za što uostalom postoji i veći broj zagovornika. Jedna od opcija je da Vlada u tom slučaju intervenira prije nego se otvori stečaj Uljanika, budući da bi s otvaranjem stečaja riječki škver postao dio Uljanikove stečajne mase.

Izdvajanje je, prema jednom od scenarija, moguće provesti otkupom dionica od Uljanika, po cijeni po kojoj je njegove dionice prije šest godina država prodala Uljaniku (1 kuna). U idućem koraku bi bio pokrenut stečaj, kroz koji bi država ili sama financirala dovršetak brodova koji se grade u Rijeci ili ispregovarati s naručiteljima da u dovršetku oni sudjeluju.

U slučaju stečaja moguće je i da se vrlo brzo otvori prostor za ulazak strateškog partnera, gdje su ponovno otvorena vrata Debeljaku i Fincantieriju, koji je od početka otvoreno iskazivao interes za riječki škver.

Upućeni u europsku administraciju drže da za Europsku komisiju restrukturiranje kroz stečaj ne bi predstavljao problem, ako joj se podastru argumenti da tim rješenjem umanjuje štetu koja bi nastala otvaranjem stečaja.

Otvoreno pitanje koje bi ovaj tjedan trebalo biti raspleteno na sjednici Vlade je slučaj jaružala za Jan de Nul.

Ministri su uvjete prihvatili

Ugovor za taj brod vrijedan 166 milijuna eura naručitelj je raskinuo prije više od dva mjeseca, a u međuvremenu je Vladi dao ponudu da umjesto naplate 124 milijuna eura jamstava od nje otkupi brod, što bi, prema kalkulaciji koja uključuje iznos koji su uplatili u dosadašnjim fazama gradnje i iznos potreban za dovršetak broda ukratko značilo da ga se isplati s 22 milijuna eura.

Te uvjete resorni su ministri prihvatili, no odluka prošli tjedan nije formalno donesena jer se premijer s iste sjednice nije odvažio objaviti još jednu lošu odluku za Uljanikovce. Oni su, naime, još uvijek uvjereni da mogu dovršiti brod i najavili su fizički spriječiti njegovo odvoženje iz škvera.

Jan de Nul, pak, pritišće da se odluka donese što prije, strahujući od stečaja u kojem bi brod također bio dio stečajne mase i u kojem bi s njihovim ugrađenim tehnološkim rješenjima mogao biti prodan nekome od konkurencije.

Država svakako želi da štetu po jamstvu za taj brod smanji za 100-jak milijuna 
eura.