Ministar financija Slavko Linić ustraje u stavu da se ukinu državni poticaji za stambenu štednju, dok ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ističe kako o tome još treba razgovarati u Vladi.

"Ako Vlada štedi, smanjuje plaće zaposlenima svima u javnom sektoru – učiteljima, profesorima, liječnicima, činovnicima – onda smatram da zaista treba štedjeti na svim pozicijama. Neprihvatljivo je da se štedi na onima koji najmanje dobivaju. Rezat ćemo i dio većih mirovina – dozvolit ćete, 5500 kuna nije velika mirovina, ali i tu ćemo rezati", rekao je danas Linić novinarima ispred Banskih dvora.

Ocijenio je kako protivljenje takvom njegovom prijedlogu pokazuje da je "lobi stambenih štedionica vrlo jak".

"Moje je mišljenje da trebamo biti odgovorni, znači štedjeti i rezati i jednima i drugima. Stambena štednja je dobrodošla, treba je podupirati, ali u vrijeme štednje (rezanja) ne iz državnog proračuna", dodao je Linić.

Ministar Maras kazao je kako po pitanju ukidanja poticaja za stambenu štednju ne može reći ni da ni ne, dodajući da će o tome razgovarati u Vladi.

Smatra da o ukidanju poticaja treba razmisliti jer dio sredstava iz kredita koje daju stambene štedionice dobiju upravo mali i srednji poduzetnici kroz adaptacije stanova.

"A to je 500-600 milijuna kuna godišnje prometa za obrtnike i male i srednje poduzetnike i to je meni, naravno, interesantno. Ja o tome želim razgovarati unutar Vlade", rekao je Maras dodavši da Vlada konačni stav još nije zauzela.

Svoje ću mišljenje, rekao je, uputiti ministru Liniću, ne preko medija, već u pismu s argumentima "kako misli da treba biti". Na upit novinara znače li njegove riječi da je on osobno "više za to da se poticaji ne ukinu", odgovorio je "probajte zaključiti iz mog odgovora".

Maras je potvrdio i da je danas na Vladi trebao biti prijedlog zakona o obrtu, no da ga na dnevnom redu nema zbog toga što se HNS protivi njegovom prijedlogu da članarina u Hrvatskoj obrtničkoj komori bude dobrovoljna, a ne obvezna.

"Moj prijedlog je vrlo jasan – da članarina bude dobrovoljna od 1. srpnja 2014., ali naravno da na tome nećemo lomiti koaliciju. Ako kolege iz HNS-a misle da to ne treba, a po onome što sam čuo, a nisam još razgovarao s kolegom (Ivanom) Vrdoljakom i kolegicom (Vesnom) Pusić, izgleda da je to tako", rekao je Maras.

Naveo je kako su ranije dobili stav HNS-a da nemaju prigovora na njegov prijedlog te ga je, kaže, "sada zbog toga to malo iznenadilo pred samu proceduru u Vladi".

"Očito treba još razgovarati. Malo mi je to čudno, jer HNS se obično ne zalaže za bilo kakvo porezno opeterećenje, nego upravo suprotno – vidimo u medijima da su dosta često agilni kad se treba određene porezne inicijative komentirati. Zato mi nije jasno zbog čega su u ovom slučaju odlučili tražiti da ostane obvezno članstvo u HOK-u", rekao je Maras.

Čelnicu HNS-a i prvu potpredsjednicu Vlade Vesnu Pusić novinari su pitali kakav je stav 'narodnjaka' o prijedlogu SDP-a (o ukidanju obveznog članstva u HOK-u), a ona je odgovorila kako to nije bio prijedlog SDP-a već jednog od ministara te da će Vlada donijeti zajedničko stajalište.

Unutar jedne i druge stranke ima različitog mišljenja, ali ide se u pravcu jedne, recimo umjerene odluke, a kad ju definitivno usuglasimo bit ćete upoznati, rekla je Pusić novinarima.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić smatra kako se obveza plaćanja članstva HOK-u u bliskoj budućnosti treba ukinuti. "Svi obvezni doprinosi u nekoj bliskoj budućnosti se trebaju ukinuti jer je to jedan dio parafiskalnih nameta", rekao je novinarima upitan o različitima stavovima SDP-a i HNS-a.