U moru pojmova vezanih uz EU fondove, među javnosti poznatijim operativnim programima i fondovima, ITU mehanizam vjerojatno je jedan od manje poznatih modela dodjele bespovratnih sredstava. Radi se o mehanizmu integriranih teritorijalnih ulaganja koji je prvi puta na razini EU uveden u prošlom razdoblju 2014.-2020., a koji za cilj ima ulaganje sredstava u aktivnosti kojima se jača uloga gradova i njihovih funkcionalnih urbanih područja.

Gradovi nesporno jesu nositelji razvoja: u njima je koncentrirano stanovništvo i gospodarska aktivnost te načelno imaju “bolje” pokazatelje razvoja u smislu obrazovanja, zapošljavanja, gospodarstva, socijalnih usluga itd. Potrebu za uvođenjem specifičnog ulagačkog pristupa prema urbanim središtima dodatno potkrepljuje trend rasta gradova i činjenica da više od dvije trećine europskog stanovništva živi u gradovima.

S druge strane, upravo ta privlačna strana koju gradovi imaju, istovremeno ih opterećuje s problemima poput dotrajale prometne infrastrukture, zagađenja okoliša i premalih kapaciteta društvene infrastrukture. Takvi i slični gospodarski, socijalni i okolišni izazovi potaknuli su Europsku uniju da uvede instrument ciljano usmjeren prema gradovima, odnosno urbanim područjima, prepoznajući važnost koju gradovi imaju za razvoj okolnih sredina.

Što je realizirano?

Hrvatska je u prošlom višegodišnjem razdoblju 2014.-2020. implementirala ITU mehanizam, a koristilo ga je 8 najvećih urbanih središta: 4 urbane aglomeracije – Zagreb, Split, Osijek i Rijeka te 4 urbana područja – Zadar, Pula, Slavonski Brod i Karlovac. ITU ulaganja bila su fokusirana na obnovu brownfield područja, stavljanje kulturne baštine u funkciji turizma, investicije u javni prijevoz i biciklističke staze ili velike investicije u sustav toplinarstva, u okviru ukupne alokacije od 345 milijuna eura. Iz perspektive gradova važno je što su kroz navedena područja riješili neka ključna razvojna pitanja, osobito ako se sagledaju investicije u odnosu na proračune i sredstva na raspolaganju. Primjerice, rekonstrukcija osječke Tvrđe, vrijedna više od 90 milijuna kuna, sufinancirana je putem ITU mehanizma sa 65 milijuna kuna. Najveća investicija u sveobuhvatnu obnovu Tvrđe u vrijeme kada je ugovorena, 2019. godine, predstavljala je više od 13% ukupnog proračuna Grada Osijeka, pa je jasno da bi realizacija takve investicije bez financijske potpore kroz ITU mehanizam u najmanju ruku trajala duže, ali je realno da uopće ne bi mogla biti provedena u planiranom obujmu. Osim Tvrđe, veliki dio ITU projekata trenutno je još u provedbi, pa se gradovi istovremeno s provedbom postojećih pripremaju za novo razdoblje.

Nositelji razvoja

Novi višegodišnji financijski okvir, pored ostalih noviteta, donio je promjene i u kontekstu ITU mehanizma, pa će 681 milijun eura, koliko iznosi predviđena alokacija ITU mehanizma, sada koristiti ukupno 22 hrvatska grada. Proširenje s 8 na 22 grada potaknuto je prvenstveno pozitivnim iskustvima iz prošlog razdoblja i težnjom da se uključe i svi gradovi sjedišta županija te tako ojačaju svoju ulogu generatora razvoja. Ono što do 2027. možemo očekivati od ITU mehanizma ponovno su ulaganja u brownfield i kulturu, unaprjeđenje gradskog prometa, ali i zelenu infrastrukturu, javne površine, višenamjensku infrastrukturu i specifične pilot projekte na razini gradskih naselja. Ideja koja stoji iza ITU mehanizma, kao i u prošlom razdoblju, je integracija urbanih područja, odnosno povezivanje grada-središta s okolicom i to provedbom onih aktivnosti i projekata koji će doprinijeti razvoju cijelog područja, a ne samo jedne jedinice lokalne samouprave.

Kako do ITU alokacije?

Iako višegodišnji financijski okvir podrazumijeva razdoblje 2021.-2027., priprema kasni, pa su trenutno u pripremi tek strategije razvoja urbanih područja, koje su u suštini osnova za korištenje ITU mehanizma. Svih 22 gradova-središta prošli su prvi korak i definirali obuhvat urbanih područja, odnosno svoju pripadajuću okolicu s kojom ih povezuje izrazita prometna dinamika, intenzivno kretanje stanovništva na dnevnoj bazi i druge funkcionalne veze. Drugi korak – obaveza izrade zajedničke strategije propisana je Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća, pa gradovi središta sa svojom “pripadajućom” funkcionalnom okolicom razmatraju svoje ključne potrebe, prioritiziraju buduće aktivnosti i projekte te izrađuju zajednički strateški dokument kojim će opravdati ulaganja. Svrha strategije koja proizlazi iz koordinacije jedinica lokalne samouprave jest da ona bude jasan vodič za realizaciju svih razvojnih projekata u nekom urbanom području, neovisno o tome hoće li oni biti financirani iz ITU mehanizma, s naglaskom na povezivanju područja i jačanju urbano-ruralnih veza.

Znamo li dovoljno?

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije razradilo je smjernice koje gradovima pomažu u planiranju i izradi strategije, ali unatoč informacijama koje su trenutno dostupne u procesu povlačenja sredstava iz ITU mehanizma, gradovi i općine urbanih aglomeracija, odnosno urbanih područja, i dalje se susreću s brojnim nepoznanicama.

Dinamika izrade i usvajanja strategija, raspodjela uloga u budućoj provedbi ITU mehanizma, kao i financijski i ljudski resursi koji će za to biti potrebni, samo su neki od izazova koji su se pojavili članicama urbanih područja prilikom strateškog planiranja razvoja.

Još jedan papira

Strategija razvoja urbanog područja (SRUP) postavila se kao preduvjet korištenja sredstava iz ITU mehanizma, upravo kako bi potaknula i u konačnici osigurala zajedničko planiranje razvoja svih članica pojedinog urbanog područja. Međutim, u moru strateških dokumenata koje su gradovi i općine zakonski dužni proizvesti, SRUP je u opasnosti da ostane tek “slovo na papiru” te se izradi samo kako bi se zadovoljili formalni uvjeti za povlačenje ITU sredstava.

U tom slučaju, gradovi i općine nastavit će zasebno planirati buduće investicije i projekte, bez sagledavanja mogućih zajedničkih interesa i dodirnih točaka koje se mogu iskoristiti za održiviji rast i kvalitetniji život stanovnika cijelog urbanog područja.

Partikularni interesi ?

Baza projektnih ideja i želja kod svih je gradova i općina velika, međutim nepoznanice oko pojedinih alokacija i ključnih područja ulaganja otežavaju prioritizaciju, a naposljetku i odabir onih projekata koji će biti prihvatljivi za financiranje iz ITU mehanizma. S obzirom na ograničenost sredstava, javlja se potreba za udruživanjem tematski sličnih projekata kako bi se izbjeglo dupliciranje takvih projekata koje je potaknuto partikularnim interesima, što se kosi s izvornom idejom integriranog, ujednačenog i holističkog razvoja urbanih središta te (većinski) ruralnog “prstena” općina.

Ljudi i novci

Kako bi se osigurala implementacija ITU mehanizma na svim razinama, nužno je osigurati dostatne kapacitete, kako one financijske, tako i ljudske. Izazova nedostatnih kapaciteta nije pošteđeno ni ključno tijelo nadležno za koordinaciju provedbe ITU mehanizma, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koje je, uz ITU, nadležno i za koordinaciju izrade i praćenje provedbe drugih operativnih programa. Administrativni izazovi s kojima se MRRFEU susreće uvjetuju pak i brzinu reakcije gradova središta urbanih područja, osobito “novih” ITU gradova, koji u trenutnom procesu izrade strategija razvoja urbanog područja i prijave na planirani poziv ovise o informacijama i uputama Ministarstva.

Ovdje je također neizostavno spomenuti problematiku ustrojavanja ITU odjela, odsjeka i drugih prikladnih organizacijskih jedinica kod “novih” ITU gradova: hoće li se takve jedinice morati akreditirati, koja će točno biti njihova uloga i koliki ljudski kapaciteti će se za njih morati osigurati, imajući pritom na umu postojeći sustav upravljanja EU fondovima koji je i sam dovoljno kompleksan. Financijski su pak kapaciteti osobito krucijalni u pogledu općina.

Projekti financirani iz ITU mehanizma će, prema trenutnim informacijama, moći računati na 85% sufinanciranja, što ostavlja 15% za sufinanciranja koje će morati biti osigurana od strane samih općina. Za neke općine, a osobito ako su planirale kapitalne projekte velike vrijednosti, ovo se može pokazati kao prevelik zalogaj.

Planiranje daljnjih koraka

Strateško planiranje razvoja urbanih područja trenutno je u punom jeku, što znači da 22 grada s ukupno 192 jedinice lokalne samouprave u svojim urbanim područjima moraju odlučno pristupiti definiranju prioriteta – razlučiti strateške projekte koji su važni za cijelo urbano područje od onih koje će financirati pojedinačno, ali će i dalje biti važni za postizanje ciljeva definiranih strategijom urbanog područja.

Odluka o strateškim projektima, osim u rukama MRRFEU-a, leži i u samim središtima urbanih područja, koja moraju kvalitetno procijeniti stratešku važnost i donijeti (političku) odluku oko njihova odabira.

Usprkos postojanju izazova u njegovoj provedbi, ITU mehanizam dao je gradovima mogućnost da decentralizirano donose i provode investicije u svoj urbani razvoj, što ga svakako čini ključnim faktorom urbanog razvoja za nadolazeće razdoblje. Ipak, gradovima i općinama kao osnovnim budućim korisnicima sredstava ITU mehanizma i dalje se postavlja osnovno pitanje – koji će točno projekti biti prihvatljivi za financiranje te kada će (i na koji način) sredstva nasušno potrebna za njihovu realizaciju postati dostupna.