Kako bude Europskoj uniji, tako će biti i Hrvatskoj, kaže energetski stručnjak Pudić nakon odluke Amerikanaca da privremeno obustave izvoz LNG-a.

“Ali činjenica da je sama odluka na dan donošenja izazvala nekakve poremećaje na tržištu, a to je porast cijene plina na europskim i azijskim tržištima, a pad na američkim tržištima”, govori Dalibor Pudić, stručnjak za energetiku.

S druge strane, postojeća LNG postrojenja i dosadašnja opskrba SAD-a plinom neće ostaviti Europsku uniju na energetskom cjedilu.

Poseban poslovni model

Tko stoji iza poznatog diskonta u kojem Hrvati vole kupovati. Zbog kritika su morali napraviti veliki preokret

“Najprije, okupljamo se kako bismo smanjili europsku ovisnost o ruskoj energiji”, rekao je Joe Biden, predsjednik SAD-a.

“Ovo će zamijeniti opskrbu LNG-om koju trenutačno imamo iz Rusije. Gledajući unaprijed, Sjedinjene Države i Europa osigurat će stabilnu potražnju i opskrbu za dodatnih najmanje 50 milijardi kubnih metara američkog LNG-a do 2030. “, ističe Ursula Von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Europska unija diverzificirala je svoje dobavne energetske kanale te bez obzira na američku politiku ima dovoljnu razinu energetske neovisnosti.

“Europa je sigurna. Naime, 41% LNG-a upravo sada dolazi iz SAD-a. Ostatak stiže iz drugih izvora LNG-a – plinovodom iz Norveške, Alžira, Azerbajdžana. Dakle, postoje drugi načini uvoza u Europu”, ističe Ana Marija Jaller-Makarewicz s Instituta za gospodarstvo i financijske analize.

No ono što je dobro za američku zaštitu okoliša, nije i za globalnu

Zaustavljanje izgradnje novih LNG terminala pozdravili su i klimatolozi, no upitna je dugoročna isplativost planiranih čak 17 novih LNG terminala.

ISPORUKA

Ukapljeni plin s LNG terminala na Krku stigao i na strano tržište

“Bidenova administracija navodi da je to zabrinutost za klimu, ali mislim da je za mnoge investitore glavno pitanje ekonomske i investicijske sigurnosti. Dakle, neki od tih terminala mogli bi se pretvoriti u nasukanu imovinu ako se ne budu koristili onoliko dugo koliko naftne i plinske tvrtke pretpostavljaju da hoće”, naglašava Linda Kalcher, analitičarka klimatskih politika.

” To možda znači zaštitu okoliša na američkom području, ali to ne znači globalnu zaštitu okoliša, nego je to negativno za okoliš jer sve zemlje koje su bazirane na ugljenu, pa čak još imamo i veliki dio ugljena i na europskom tržištu, a u Aziji poglavito, samo znači odgađanje i prebacivanje s ugljena na plin, a znamo da ugljen za jednu jedinicu plina ima dvostruko veće emisije CO2, a globalno to znači veću štetu za okoliš”, zaključuje Pudić.

I dok su klimatske promjene dobra podloga za zaustavljanje gradnje novih plinskih postrojenja – u konačnici je najvažnija ekonomska isplativost koja pokazuje da Unija, a time i Hrvatska, neće ostati bez plina te da će cijene ostati umjerene.