Najava mogućih promjena, odnosno pravi preokret vezano za standardizaciju obrasca koji je temelj u postupku odobravanje kredita dolazi – naravno ako bankari pruže ruku, kroz vrijednu pažnje inicijativu Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore koju vodi Đurđica Mostarčić. Njihov prijedlog zove se Jedinstveni obrazac kod odobravanja kredita, po prvi put kod nas adresiran je poslovnim bankama, a komuniciran ovih dana na održanom Okruglom stolu ‘Banke dostupne obrtnicima’. Prati ga i drugi prijedlog Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore, također jedinstvenog obrasca koji može doprinijeti ujednačavanju prakse poslovnih banaka kod izračuna kreditne sposobnosti s osvrtom na posebnosti različitih kategorija obrtnika i poduzetnika.

Prve reakcije iz stručnih krugova su vrlo pozitivne, štoviše mnogi se nadaju da bi obrazac sadržavao relevantne podatke za banke, što bi zajedno sa standardizacijom obrasca olakšalo manjim poduzetnicima i obrtnicima pristup bankarskim kreditima.

“Pozdravljam tu inicijativu. Nisam video taj prijedlog, ali s obzirom na znanje gđe. Mostarčić vjerujem da je navela prave bilančne podatke na temelju bazelskih pravila o bilančnoj strukturi iz koje se može vidjeti kreditna sposobnost pojedinog klijenta. Tu je važno vidjeti odnos kapitala I dugova, i ako obrtnik nema tu sposobnost onda treba tražiti na strani aktive imovinsku poziciju, dakle nekretnine, transportna sredstva I ostalu vrijednu imovinu koja bi mogla biti kolateral za slučaj poteškoća u otplati anuiteta”; kaže financijski savjetnik Vlado Brkanić, zamjenik glavne urednice časopisa RRiF.

Dodaje da bankari često gledaju samo koliki je temeljni kapital kod mnogih poduzetnika, npr. jdoo-a ili doo-a, pa i obrtnika dobitaša, a ne I stavke kao što su zadržani dobitci I kapitalne pričuve koje također čine ukupnost kapitala I povećavaju kreditnu sposobnost.

“U tim slučajevima poduzetnik može banci dati izjavu da dok traje otplata kredita neće podizati zadržane dobitke, niti povlačiti kapitalne pričuve iz društava odnosno obrta dobitaša”, navodi Brkanić napominjući da obrazac može sadržavati i pokazatelje broja dana naplate potraživanja od kupaca i broja dana u kojem podmiruje svoje obveze, kao indikatore snage poslovne sposobnosti.

Oba prijedloga prema poslovnim bankama dana su s ciljem boljeg prepoznavanja obrtnika kao korisnika bankarskih usluga, a računovođa kao nezaobilaznog partnera i spone poduzetništva i bankarskog sektora u cjelini, navode iz Komore dodajući da su na Okruglom stolu sudjelovali predstavnici Hrvatske narodne banke, agencije HAMAG-BICRO te relevantni predstavnici čak 9 poslovnih banaka: Agram banka, Croatia banka, Erste & Steiermarkische bank, Hrvatska poštanska banka, Karlovačka banka, OTP banka, Raiffeisenbank, Slatinska banka i Zagrebačka banka.

Prijedlog o unificiranim obrascima koje su poduzetnici dužni dostaviti prilikom zahtjeva za kreditiranje predstavila je Mostarčić, a uz to su navdeni rezultati iz provedene ankete među računovođama iz cijele Hrvatske: pokazuje se da čak 35,6% računovođa troši više od 4 sata vremena na ispunjavanje dokumentacije poslovnih banaka, a visokih 62,5% više od sat vremena, a manje od četiri sata. Istu, pak, uslugu klijenti računovodstvenih servisa očekuju u okviru redovne usluge, pa je tako čak 75,4% računovođa ne može dodatno naplatiti, a njih tek 15,5% uslugu naplaćuje u iznosu manjem od 300 kn. Kako navode, traženu dokumentaciju 95,1% računovođa nema mogućnost popuniti programski – najviše jer se traženi podaci svih poslovnih banaka međusobno razlikuju, te je 92,4% računovođa izjavilo da bi “popunjavanje dokumentacije bilo olakšano kada bi postojali upravo unificirani obrasci koje bi prihvaćale sve poslovne banke”.

Mostarčić je predstavila i analizu dokumentacije za 13 poslovnih banaka, iz koje je vidljivo da su samo dva podatka zajednička svim poslovnim bankama – to su promet i stanje tekućeg razdoblja kupaca i dobavljača, dok se podaci poput platnog prometa, matičnog broja, IBAN-a, ugovorene odgode plaćanja, udjela u prometu, sumnjivih i spornih potraživanja, ročnosti kašnjenja u plaćanju i slični podaci razlikuju u svim poslovnim bankama.

Stoga će Sekcija računovođa dostaviti predstavnicima poslovnih banaka konačni prijedlog koji bi se, poručuju, trebao implementirati u računovodstvene programe s ciljem da ih poslovne banke prihvaćaju kao minimalnu dostavu podataka, a samo u slučaju specifičnih situacija pojedinih klijenata, poslovne banke bi mogle tražiti dodatnu dokumentaciju.

“U drugom djelu okruglog stola, predstavljene su specifičnosti poslovanja obrtnika i to posebice obrtnika paušalista s izračunom stvarne visine primanja za pojedine razrede oporezivanja, uz primjere iz prakse kojima je pojašnjeno na koji način vrsta djelatnosti dodatno može utjecati na visinu primanja. Pojašnjene su dodatno specifičnosti poslovanja obrtnika dohodaša, evidencija pojedinih troškova (npr. nabava zaliha, plaćeni predujmovi i sl.) koji značajno odstupaju od poslovanja obveznika poreza na dobit, a sve u svrhu boljeg razumijevanja poslovanja obrtnika i boljih plasmana kreditne ponude prema obrtnicima u budućnosti. Naglašeno je da trenutni zahtjevi za dostavu podataka u svrhu odobrenja kredita prema obrtnicima nisu usuglašeni s njihovim poslovanjem, što dodatno otežava dostavu istih, ali i negativno utječe na kreditnu sposobnost obrtnika”, navode iz istog izvora.

Trenutno u Hrvatskoj posluje više od 98 tisuća obrtnika te iz Hrvatske obrtničke komore kao njihove krovne institucije poručuju kako vjeruju da se samo ovako kvalitetnom razmjenom informacija s predstavnicima poslovnih banaka može doprinijeti boljem prepoznavanju obrtnika kao korisnika bankarskih usluga, a računovođe kao nezaobilaznog partnera i spone poduzetništva i bankarskog sektora u cjelini.