Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji bi, nakon prolaska kroz saborsku proceduru, trebao stupiti na snagu sljedeće godine sadrži niz velikih promjena – od lakših pravila za energetsku obnovu i ugradnju dizala do davanja pravnog statusa stambenim zgradama.

Predlagatelji Zakona o upravljanju i održavanju zgrada ističu da je cilj postizanje kvalitetnijeg upravljanja i održavanja zgrada, a time i podizanje kvalitete života u njima.

U sklopu zakona je i dokument koji uređuje pravila života i ponašanja u višestambenim zgradama. Riječ je o kućnom redu, koji svaka zgrada mora imati, a uređuje pravila zajedničkog života u njoj – od zaključavanja ulaznih vrata, držanja kućnih ljubimaca, osiguravanja nesmetanog pristupa komunalnim priključcima, izvođenja radova u stanovima pa do poštivanja mira sustanara u vrijeme popodnevnog i noćnog odmora, što inače prvo pada na pamet kada se spomene kućni red.

Kućni red – mrtvo slovo na papiru

Predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba Zdravko Vladanović za N1 kaže kako je kućni red u višestambenim zgradama do sada uglavnom bio mrtvo slovo na papiru.

“Ljudi to uglavnom nisu čitali niti se toga pridržavali. Kućni red je bio jedna forma naslijeđena iz prošlih vremena, koja je beskorisno visjela na zidu”, kaže.

Međutim prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada uvodi značajnu novost. Kućni red sastojat će se od dva dijela, općeg i posebnog. Odredbe općeg dijela kućnog reda pravilnikom će propisati resorni ministar (prostornog uređenja i graditeljstva), dok će posebni dio kućnog reda određivati suvlasnici prema vlastitim potrebama, ali u duhu općih odredbi. Te posebne odredbe moći će donijeti natpolovična većina suvlasnika zgrade.

Kazne za kršenje kućnog reda

Vladanović napominje da su na pomolu i nevelike promjene. One se, međutim, neće svidjeti mnogima, posebno onima koji njima budu “dokačeni”.

“Novost je da će suvlasnici koji se ne budu pridržavali kućnog reda biti dužni uplatiti na račun zajedničke pričuve novčani iznos u trostrukom iznosu mjesečne zajedničke pričuve. Dakle, iznos od tri mjesečne pričuve za kršenje kućnog reda”, kaže Vladanović.

Novčano kažnjavanje, naročito tamo gdje ga dosad nije bilo, daje naslutiti da će biti poteškoća.

“Zapravo će biti dosta teško jer će trebati utvrditi povredu kućnoga reda. Dosadašnji predstavnici suvlasnika nerado su se prihvaćali tih obveza, a sada će im biti još teže jer nije jednostavno utvrditi povredu kućnog reda. Svaki suvlasnik može prijaviti kršenje kućnog reda predstavniku suvlasnika i onda ovaj pokreće postupak utvrđivanja. A čim ulazite u neku proceduru, postajete podložni i pogreškama u proceduri. To će trebati fotografirati, snimiti, evidentirati… a onda sve to skupa iznijeti pred zajednicu suvlasnika (čitaj: ostale stanare) koja onda natpolovičnom većinom mora donijeti odluku”, objašnjava Vladanović.

“Lako je na stubištu gdje imate deset ili dvadeset stanova. Ali ima stubišta u neboderima i sa stotinu stanova, tamo će to biti nemoguća misija”, dodaje.

“Mnogi ne shvaćaju što je zajednički život u zgradi”

Usprkos svim tim potencijalnim problemima, Vladanović predloženu zakonsku novinu vezanu uz kućni red drži dobrom. Uloga predstavnika suvlasnika i po tome će biti još veća i značajnija.

On iz iskustva govori da ima predstavnika suvlasnika koji izvrsno rade taj posao, ali i onih za koje smatra da neće biti sposobni odraditi sve upravne poslove, uključujući i one vezane uz kršenja kućnog reda.

“Neki očekuju da to obavi upravitelj zgrade, ali upravitelj to neće i držat će se samo onoga što stoji u ugovoru o upravljanju. Pa će opet sve ovisiti o tome jesu li suvlasničke zajednice svjesne činjenice da će morati donositi odluke. Ima onih koji shvaćaju što znači zajednički život u zgradi, ali i onih koji to apsolutno ne razumiju i misle da se mogu ponašati kako ih je volja”, kaže.

Kazne za buku u zgradama?

Pitali smo Vladanovića znači li to da će na najbanalnijem primjeru kršenja kućnog reda – stvaranju buke u vrijeme popodnevnog odmora od 14 do 17 sati – bukači biti drastično kažnjavani.

“Ne možemo o tome precizno govoriti jer zakon još nije prošao, a nismo imali prilike vidjeti ni tekst pravilnika koji će propisivati razinu emisije zvukova ili mirisa s jedne stambene čestice na drugu. 

No suvlasnici u zgradama doista će se morati uozbiljiti i potruditi se naći formu s kojom će svi biti zadovoljni. Primjerice, u kojem roku se mora obaviti neka rekonstrukcija u stanu zbog čega i razina buke bude viša. Ne može to trajati godinu dana. 

Bit će to vrlo teško, sklizak je to teren, a mi još uvijek nismo dovoljno izrasli na razinu kulture stanovanja unatoč silnim propisima”, kazao je Vladanović.