Na samom početku srpnja na snagu su stupila poskupljenja dviju stavki većine kućnih budžeta. Od jučer su u primjeni sezonske, nešto više cijene cestarina, a od danas je skuplje i gorivo.

Prvu procjenu inflacije za prethodni mjesec, pak, Državni zavod za statistiku, kao i Eurostat, objavit će danas. Ona će pokazati je li i koliko približavanje “špice” turističke sezone dodatno poguralo opću razinu potrošačkih cijena te hoće li to – uz još neka prošlomjesečna poskupljenja poput npr. telekom usluga – značiti ponovni zastoj trenda usporavanja godišnje stope inflacije (u svibnju na 3,3 posto) ili će na kraju prevagnuti bazni efekt.

U lipnju prošle godine, naime, indeks potrošačkih cijena na mjesečnoj je razini, ponajprije pod utjecajem komponenti vezanih uz turističku sezonu bio porastao za 0,9 posto, ali je i uz to godišnja stopa usporila sa 7,9 na 7,6 posto.

Tijekom prošlog mjeseca gotovinom i karticama plaćeni su računi za kupljenu robu i pružene usluge vrijedni više od 4,1 milijardu eura. U odnosu na mjesec prije to je porast za desetak posto ili oko 360 milijuna, a u odnosu na isti mjesec prošle godine to predstavlja povećanje za 230 milijuna eura ili oko šest posto.

Lipanjsku potrošnju lani je obilježio nešto veći skok (i na mjesečnoj i na godišnjoj razini), ali tada su i stope inflacije bile više nego ove godine. Primjerice, opća razina cijena od lanjskog prosinca do svibnja ove godine kumulativno je porasla za 1,4 posto, a u prvih pet mjeseci prošle godine za 2,6 posto.

Ipak, valja primijetiti da je u lanjskom lipnju mjesečni skok fiskaliziranog prometa bio veći od 18 posto, što je u usporedbi s ovogodišnjim razlika koja se ne može objasniti samo inflacijom. Koliko to govori o jačoj dinamici potrošnje prije zahuktavanja turističke sezone u odnosu na 2023. i kako je u tom smislu na ukupnu potrošnju utjecalo npr. europsko nogometno prvenstvo, teško je procijeniti.

Obol dao nogomet
U svakom slučaju, tijekom prošlog mjeseca u turističko-ugostiteljskim djelatnostima evidentan je sezonski skok fiskaliziranog prometa u odnosu na svibanj, a naročito u odnosu na prva četiri mjeseca. Ukupan promet koji je prošao kroz fiskalne blagajne pružatelja usluga smještaja te kafića, restorana i drugih oblika pružanja usluga pripreme i usluživanja hrane i pića prošli je mjesec premašio 856 milijuna eura, što je u odnosu na 607 milijuna zabilježenih u svibnju povećanje za 41 posto.

Fiskaliziranim prometom u ugostiteljstvu i turizmu u lipnju su prednjačili poduzetnici iz Istarske županije sa 191 milijun eura prijavljenog prometa te Splitsko-dalmatinska županija sa,152, a više od sto milijuna zabilježeno je još u Primorsko-goranskoj županiji (108 milijuna). S nešto manje od sto milijuna eura, pak prošli su mjesec evidentirali fiskalne blagajne iznajmljivača i ugostitelja u Gradu Zagrebu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (98 odnosno 97 milijuna).

U godišnjim usporedbama pak vrijednost u lipnju izdanih računa plaćenih karticama i gotovinom u tim je djelatnostima veća za 14 posto nego u istom lanjskom mjesecu. Istodobno, ukupan promet koji su proteklog mjeseca odradile fiskalne blagajne u sektoru trgovine premašio je 2,7 milijardi eura.

U odnosu na prethodni mjesec to je povećanje za samo tri posto, ali u godišnjim usporedbama lipanj je za poduzetnike u trgovini bio 20 posto jači nego lanjski, a a određeni pečat tim brojkama zacijelo je dala i potrošnja povezana s Eurom 2024.

Kumulativno gledano, u prvom je polugodištu ukupna potrošnja mjerena fiskaliziranim prometima u svim djelatnostima obuhvaćenih fiskalizacijom dosegnula 19,36 milijardi eura. U usporedbi s prvom polovicom prošle godine to je za 2,1 milijardu ili 12,3 posto više.

Skok kupovne moći
Kad je riječ o ugostiteljsko-turističkom sektoru, od početka godine do kraja lipnja poduzetnici su za plaćanja “kešom” ili karticama izdali računa u vrijednosti 2,7 milijardi eura naspram 2,15 milijardi njihove vrijednosti u prvoj polovici 2023.

Dakle, ove su godine prijavili za više od 25 posto veći promet. Kroz fiskalne blagajne u sektoru trgovine u prvih je šest mjeseci prošlo više od 14 milijardi eura prometa ili više od 70 posto ukupne vrijednosti izdanih računa na razini svih obveznika fiskalizacije, iz svih njome obuhvaćenih djelatnosti.

Podaci o fiskaliziranim prometima solidan su signal kretanja osobne potrošnje iako je ona ipak šira kategorija. U svakom slučaju, ti podaci na tragu su procjena da će ovu godinu obilježili nešto brži tempo rasta osobne potrošnje u odnosu na lanjskih 3,1 posto, što se uvelike pripisuje snažnom rastu plaća u superizbornoj godini, kao i razmjerno visokoj indeksaciji mirovina te izdašnijim proračunskim izdacima za razne (socijalne) naknade građanima.

Istodobno, iz poslovnog sektora već neko vrijeme upozoravaju kako će se rast javne potrošnje usmjeren u povećanje kupovne moći stanovništva teško ponoviti godinama pred nama, a time nisu izgledne ni sadašnje stope rasta osobne potrošnje.