Stiže reforma zapošljavanja u državnoj službi. Centralizacija i digitalizacija, kao i sustav koji se temelji na kompetencijama kandidata, napokon bi trebali zaživjeti u postupku planiranja i provođenja zapošljavanja u sustavu koji je ključan za efikasno funkcioniranje države, po čemu trenutno nije na dobrom glasu. Hoće li tu efikasnost poboljšati reforma koja je u tijeku? Dio struke je skeptičan.

Najvažnije kvalitete
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije odrađuje posljednje korake da bi reforma sustava u kojem radi gotovo 32 tisuće ljudi mogla zaživjeti. Prema izmjenama Zakona o državnim službenicima (ZDS) ona pretpostavlja sustav zapošljavanja koji se temelji na kompetencijama te uvođenje centraliziranog sustava za zapošljavanje.

Bit će to informatičko rješenje putem kojega će se centralizirati i digitalizirati planiranje i provođenje zapošljavanja u državnoj upravi. Cijeli postupak zapošljavanja, koji je u Hrvatskoj zaglavio u 20. stoljeću, bit će digitaliziran, od prijave do testiranja.

“Ovime će biti osigurana objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata, piše u izmjenama Zakona kojima se predlaže reforma za koju će biti izdvojeno 1,9 milijuna eura.

Ovaj novi model, koji provodimo u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), i koji je jedna od mjera reformi kojom bi trebala biti poboljšana učinkovitost javne uprave, trebao je biti funkcionalan od srpnja ove godine.

No rok njegove primjene je produljen na početak studenoga jer kasni izrada Centraliziranog sustava selekcije. Za izradu tog sustava zadužene su tvrtke Omega software i Selekcija, koje su posao dobile na javnoj nabavi, i kojima će izrada sustava biti plaćena 642 tisuće eura bez PDV-a, kažu iz Ministarstva pravosuđa.

Teo Giljević, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, napominje da je svrha novog sustava osiguravanje zapošljavanje najkvalitetnijih kandidata. “Uvođenjem modela zapošljavanja koji se temelji na kompetencijama u hrvatsku državnu upravu može se, pod uvjetom da se provodi na odgovarajući način, pokazati kao ključan alat u modernizaciji hrvatske državne uprave zasnovane na profesionalnim merit kriterijima. Uz to kompetencijski model trebao bi olakšati prepoznavanje najboljih kandidata, ali i približiti državnu službu mladima”, ističe Giljević.

Ulazimo u 21. stoljeće
Dodaje i da bi upravo zapošljavanje najkvalitetnijih kandidata trebalo unaprijediti učinkovitost državne uprave, trenutno najveće mane sustava, a centralizirani natječajni postupak povećati ekonomičnost postupanja te ubrzati i objektivizirati natječajni postupak. No Giljević napominje da će tek praksa pokazati hoće li kompetencijski model zaista postati osnova za zapošljavanje ili će ostati mrtvo slovo na papiru.

Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagrebu, s druge strane, kaže da se boji da će centralizacija usporiti sustav zapošljavanja dok istovremeno neće unaprijediti djelotvornost sustava. “Javna uprava se treba okrenuti rezultatima rada u svim resorima te utjecaju tog rada na vođenje javnih politika”, ističe.

Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da državna uprava ovom reformom napokon ulazi u 21. stoljeće. Za prijavu na radna mjesta u državnoj upravi kandidati moraju poštom slati niz dokumenata. S druge strane, dobro je poznato da zapošljavanje u državnoj upravi prati reputacija “po babi i stričevima”. Pa i bivši ministar rada Josip Aladrović morao je otići sa svoje pozicije zbog sumnji na protuzakonito zapošljavao.

Reforma je stoga nužna, no sve će ovisiti o tome kako će se provoditi u praksi, Usto, ističe profesor Giljević, postavlja se pitanje hoće li Ministarstvo pravosuđa imati dovoljno kapaciteta za njezinu provedbu.