Nakon što je Ustavni sud privremeno obustavio primjenu dopunjene uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom iz 2019., zagrebačke vlasti morale su  odustati od poskupljenju prikupljanja i odvoza otpada, planiranog za 1. veljače.

Prethodno je skupština usvojila prijedlog gradonačelnika Milana Bandića o novim cijenama, uz žestoko protivljenje zastupnika oporbe. Tom odlukom je fiksni dio odvoza otpada za kućanstva trebao iznositi 68,57 kuna, dok bi varijabilni dio cijene ovisio o veličini spremnika i broju pražnjenja.

Nepravedna kategorizacija 
Ocjenu ustavnosti zatražili su pojedini gradovi i komunalne tvrtke, a iako je povod obraćanja Ustavnom sudu bila nepravedna kategorizacija tvrtki, korist od ovakve odluke imat će i građani, jer su zasad blokirane sve primjene načina obračuna cijena, planirane u mnogim jedinicama lokalne samouprave. “U privremeno obustavljenoj izmjeni Odluke bila je propisana cijena fiksnog dijela usluge koja je trebala biti dio budućeg cjenika sa strukturom: fiksni dio plus varijabilni dio.

Ovo se obrazlaže iz razloga što je krivo tumačenje  ‘…presuda Ustavnog suda, kojom se ne dozvoljava povećanje cijene…’ jer Ustavni sud nije zabranio, niti može zabraniti povećanje cijene, jer se cijena može i smije mijenjati jednostavnom izmjenom postojećeg cjenika kako Čistoće tako i svih drugih davatelja javne usluge u RH”, prokomentirala nam je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.

Na pitanje kako će Zagreb nadoknaditi planirani prihod u ovogodišnjem proračunu, Mirka Jozić kaže: “S obzirom da se radi o cijenama koje nisu povećane 12 godina nego su 2016. čak smanjene za 33 posto, Čistoća će poslovati s gubitkom. Zasad će se manjkovi u budžetu Čistoće pokrivati iz drugih djelatnosti Zagrebačkog holdinga”. Problem seže u 2017., kad je Vlada RH odnijela Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom.

Dopunom te uredbe 2019. resorno je ministarstvo razvrstalo poslovne subjekte u sedam kategorija. Cijena se tako nivelirala, odnosno velikima smanjila, a malima povećala, pa je ispalo da će svi oni plaćati jednak fiksni dio cijene. “Dopunom uredbe nameće se način obračuna cijena usluge komunalnim tvrtkama te način stava prema gospodarskim subjektima i prema kućanstvima koji je nepravedan”, prokomentirala je odluku Ustavnog suda Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge gospodarenja otpadom (HUGO) i predstojnica Zavoda za inženjerstvo okoliša Geotehničkog fakulteta u Zagrebu.

“Nigdje u Europi se uredbom ne određuju cijene, to je primjer preregulacije. Na taj je problem upozoravala struka, komunalci i dio udruga, međutim bez učinka, a nevjerojatno je što resorni ministar kaže da je takva odluka Ustavnog suda bila očekivana. Pa zašto se onda donose odluke za koju znaju da će biti srušena na Ustavnom sudu? “, pita se naša sugovornica.

Ogromni troškovi   
“Sve je to početak kaosa i posljedica implementacije plana bivšeg ministra Slavena Dobrovića.Njegov je plan bio puka lista želja, bez tehničke, tehnološke i ekonomske analize, a sad nas čeka plaćanje penala. Vidimo da je neistinita bila tvrdnja kako će odvojeno prikupljanje značiti manje račune. Temeljem tog plana kroz par mjeseci stiže nam 1,2 milijuna novih kanti za odvojeno prikupljanje za cijelu Hrvatsku, što bi bilo odlično kada bismo imali izgrađenu infrastrukturu i zaokružen sustav gospodarenja otpadom. Umjesto da smo prvo pripremili infrastrukturu, sortirnice, kompostane, centre i barem jednu energanu, mi ćemo podijeliti kante, generirati ogromne troškove, bez ideje što ćemo s tim otpadom kad ga sakupimo”, kaže Anić Vučinić.

Davor Vić, predsjednik grupacije održavanje čistoće pri HGK kaže kako “ovakva odluka Ustavnog suda odgovara većini komunalnih tvrtki, jer dovodi do stanke u formiranju novih cjenika. Uredba iz 2017. bila je donekle prihvatljiva, ali ne i njene dopune iz 2019., gdje smo doduše bili konzultirani, no naši argumenti nisu uvaženi. Izmjene uredbe bile su operativno neprimjenjive, jer se u istu kategoriju stavlja obrtnik i trgovački centar. Također, ne rade razliku između mjesta na moru i u unutrašnjosti”.

Kako doznajemo, uredba je bila prihvatljiva manjem dijelu komunalnih tvrtki, primjerice Varaždincima i nekim komunalcima s obale, a ocjenu ustavnosti tražile su komunalne tvrtke iz Istre i sa sjevera Hrvatske. Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK, podsjeća da su komunalna društva zajednički pokušala doći do najpravednijeg načina definiranja cjenika, “no svakako treba prepustiti svakome da sam odredi cijenu u svojoj sredini.

Kad se donosila uredba, nekako smo bili izbalansirali i došli smo do rješenja koja su i nama bila donekle prihvatljiva. Međutim, lanjskom izmjenom i dopunom uredbe poremetila se cijela ta konstrukcija. Nakon odluke Ustavnog suda sada smo ponovno na nuli i čekamo konačnu presudu”, kaže Ćurko, koji upozorava da otpad nije moguće naplaćivati u skladu s odvezenom količinom. Čim je objavljena vijest o zamrzavanju cijena, iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, koje vodi Tomislav Čorić, stigao je komentar kako “nisu iznenađeni Rješenjem Ustavnog suda”, pa smo im stoga postavili pitanje zašto se išlo u dopunu uredbe, ako se znalo da bi mogla biti srušena? “Kao što smo i naveli nismo iznenađeni Rješenjem Upravnog suda koje se odnosi samo i isključivo na privremeno obustavljanje akata koji se odnose na dio članaka Izmjene i dopune Uredbe, a odnose se na suprotne zahtjeve predane Ustavnom sudu.

Dio zahtjeva upućen od strane udruga za zaštitu potrošača i pojedinaca zastupa interese onih koji plaćaju cijenu javne usluge dok zahtjevi jedinica lokalne samouprave i komunalnih tvrtki zastupaju interese onih koji određuju cijenu javne usluge. Ustavni sud ovim Rješenjem nije niti u jednom trenutku osporio obvezu donošenja ovog propisa. Naime mjera se odnosi na dio Uredbe koji regulira gore navedenu temu – određivanje cijene javne usluge”, navode u ministarstvu.