Hrvatska elektroprivreda (HEP) već 13 godina raspisuje natječaje za svoje stipendiste među studentima, uglavnom tehničkih, fakulteta, a od 2018. su takvi natječaji dostupni i srednjoškolcima.

Godišnje kompanija za to izdvaja milijun kuna. Štoviše, ovogodišnji natječaj, koji je raspisan jučer, odnosi se na 129 stipendija od čega njih 40 za studente i 89 za učenike završnih razreda srednjih škola. Ugovor stipendistima osigurava financijsku potporu tijekom studiranja, odnosno školovanja te zaposlenje u HEP-u nakon stjecanja diplome ili završetka srednjoškolskog obrazovanja, uz obvezu ostanka na radu u društvu HEP grupe koje ih je stipendiralo – HEP, HEP-ODS, HEP Trgovina, HEP Plin, HEP Proizvodnja ili HEP Toplinarstvo.

Osiguranje kadrova
U HEP-u ističu da će se planiranim stipendiranjem učenika u školskoj godini 2019./2020. osigurati stručni kadrovi na radnim mjestima ključnim za funkcioniranje elektro-energetskog sustava i energetske infrastrukture, a osobito u terenskim jedinicama. Neto iznos stipendije iznosi 1400 – 1600 kuna, a najuspješnijima će se isplaćivati i dodatak od 200 kuna.

Neto iznos stipendije za redovne učenike iznosi 1000 kuna, a učenicima koji su postigli izvrsne rezultate u prethodnoj školskoj godini isplaćivat će se mjesečni dodatak od 200 kuna za prosjek ocjena od 4,6 do 5,0.   "Dosad smo stipendirali više od 140 studenata primarno iz područja tehničkih znanosti (elektrotehnika, strojarstvo, građevinarstvo, računarstvo i sl.). U protekle četiri akademske godine dodijelili smo 60-ak stipendija redovnim studentima diplomskih studija za tehnička usmjerenja za buduća radna mjesta u organizacijskim jedinicama, terenskim jedinicama i proizvodnim područjima HEP grupe", pojašnjavaju u HEP-u.  

Sve izazovnije 
Što se tiče srednjoškolaca, njih su stipendirali za zanimanja elektromonter, elektrotehničar i elektromehaničar. Dodaju da HEP dosad nije imao ozbiljnijih problema s odazivom na natječaje za zapošljavanje, no da sve izazovniji uvjeti poslovanja u smislu dostupnosti radne snage na tržištu, a s kojima se susreće većina poslodavaca u Hrvatskoj, od HEP-a zahtijevaju razvoj i primjenu najboljih praksi upravljanja ljudskim potencijalima te proaktivni pristup pribavljanju novih radnika.