Vladina strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. nadovezuje se na EU strategiju “Vala renovacije” u sklopu Zelenog plana, a koji ima za cilj Europu transformirati u klimatski neutralni kontinent.

Tim dokumentom se pokazuje kako je EU energetsku obnovu prepoznala ne samo kao alat za ostvarivanje ugljične neutralnosti, nego i kao središnju točku gospodarskog oporavka nakon pandemije.

Iako su programi energetske obnove već više od desetljeća prisutni u većini EU članica, želja je uz određene potpore godišnju stopu obnove postojećeg građevinskog fonda barem udvostručiti.

Ukupno 241 milijun kuna

U Hrvatskoj je ta godišnja stopa u proteklih 6 godina bila oko 0,7%, što je ispod planiranih 1% godišnje i pokazuje kako postoji veliki potencijal, navode u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je 2014. i 2015. u obnovu zgrada uložio 1,6 milijarde kuna čime je obnovljeno 9300 obiteljskih kuća, 430 višestambenih zgrada, 262 javne i 80 komercijalnih zgrada

Dio tih programa je u 2016. prešao na EU sufinanciranje, uz njihovu stručnu podršku, no ove godine nastavljaju i s nacionalnim financiranjem programa obnove kuća te programa dekarbonizacije sustava grijanja, tj. poticanjem korištenja OIE u privatnim i javnim objektima.

A koliko je značajan interes za program obnove obiteljskih kuća pokazuje podatak da je na poziv Fonda ukupno zaprimljeno čak 7386 prijava te će se za mjere energetske učinkovitosti do kraja 2020. dodijeliti 241 milijuna kuna. Usto, potvrđeno je i da novi javni poziv planiraju već u prvom kvartalu 2021.

Program financiranja energetske obnove obiteljskih kuća ove godine su provodili za dvije skupine građana. Prvi Javni poziv bio je namijenjen svim vlasnicima obiteljskih kuća u RH, bez obzira na njihov socijalni status, i tim projektima se odobravala stopa sufinanciranja od 60%. Planirani budžet programa je 211 milijuna kuna te će sva sredstva biti dodijeljena do kraja godine.

Drugi poziv je bio objavljen za ranjive skupine građana s visokim rizikom od energetskog siromaštva te se njima obnova financirala u potpunosti.

Kriteriji za taj dio programa bili su razrađeni u suradnji s centrima za socijalnu skrb, a cilj je bio mjerama suzbiti energetsko siromaštvo i poboljšati životne uvjete najosjetljivijim kategorijama građana.

Kako navode glede programa namijenjenog svim građanima, sredstva su im na raspolaganju bila za toplinsku izolaciju ovojnice, sanaciju krovišta, novu stolariju te ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije.

Po kući je u prosjeku zatraženo oko 70-ak tisuća kuna, što znači da je u većini slučajeva planirana primjena više mjera energetske obnove.

Građani koji planiraju provoditi ove projekte sredstva najčešće žele uložiti, pokazuje se, u postavljanje toplinske izolacije i zamjenu stolarije. Ove mjere omogućuju i najveće uštede energije jer sprječavaju energetske gubitke, a ujedno osiguravaju i zdraviji život u obnovljenim kućama.

Naime, gotovo 70% zahtjeva koje je Fond zaprimio na ovogodišnjem Javnom pozivu je za obnovu kuća energetskog razreda E i lošijeg.

Većina ih je građena 70-tih i 80-tih godina, kad tehnički propisi nisu zahtijevali postavljanje toplinske zaštite pa troše i do četiri puta više energije od današnjeg standarda gradnje.

Najstarija kuća prijavljena za obnovu izgrađena je čak 1850. i jedna je od 20-ak kuća građenih u 19. stoljeću za koje je zatraženo sufinanciranje. Protekom vremena, takve kuće i dodatno su dotrajale pa će im mjere energetske obnove poboljšati i energetska svojstva, sigurnost i vizualni dojam, ali će im osigurati i ugodnost i zdraviji boravak u prostorima, navode u Fondu.

‘Zeleni’ ciljevi

Kao svojevrsni pilot projekt, podsjetimo, ove godine objavili su i Javni poziv za sufinanciranje energetske obnove zgrada pod zaštitom spomenika kulture čija je energetska obnova kompleksnija jer se mora zadovoljiti standarde energetske učinkovitosti, ali uvažiti i konzervatorske preporuke.

Ideja je i s ovim, kao i s ostalim programima, kako iznose, nastaviti u sljedećim godinama te osigurati njihov kontinuitet u provedbi.

U tom smislu, Fond pozdravlja kreiranje dugoročnih strategija jer će one i njima, kažu, omogućiti kvalitetno planiranje nacionalnih sredstava za potrebe projekata koji bi trebali doprinijeti ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

“Napominjemo i to da je cilj EU i naše strategije, osim poticanja obnove definirati različite razine obnove i fokus staviti na održivost. To znači ohrabrivati korištenje recikliranih materijala, kao i onih koji će osigurati zdraviji boravak ljudi u obnovljenim zgradama.

Savjetuje se i poticanje dekarbonizacije sustava grijanja i hlađenja te prilagodba zgrada e-mobilnosti i projektima pametnih gradova, koje je Fond također sufinancirao u protekle 2 godine”, ističu iz Fonda.