APN je 16. veljače objavio poziv kreditnim institucijama za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih kredita, a one su se zaprimale do jučer zaključno do 15 sati.

Najnižu efektivnu kamatnu stopu, od po 1,99 posto i za kunske i eurske kredite, ponudile su Erste&Steiermarkische banka i Karlovačka banka.

Hrvatska poštanska banka (HPB) je za kredite i u kunama i eurima istaknula efektivnu kamatnu stopu od 2,05 posto, OTP banka od 2,18 posto, a Zagrebačka banka (Zaba) od 2,19 posto.

tržištu nekretnina prijeti slom

Subvencije su stanove učinile znatno skupljima, a tri su najveća dobitnika takve politike

Istu efektivnu kamatnu stopu za kredite u kunama i eurima ponudile su još i Agram banka, od 2,34 posto, Privredna banka Zagreb (PBZ), od 2,37 posto, Podravska banka, 2,49 posto, Kent banka, 2,60 posto, Samoborska banka, 2,82 posto, te Croatia banka, 3,50 posto.

Tri su banke koje su za subvencionirane stambene kredite ponudile različite kamatne stope u dvije valute. BKS banka tako nudi efektivnu kamatnu stopu od 2,46 posto za kredite u kunama, a 2,04 za kredite u eurima, Istarska kreditna banka Umag je za kunske kredite istaknula efektivnu kamatnu stopu od 2,26 posto, a za eurske od 2,18 posto, dok Raiffeisen banka za kune građanima nudi kamatnu stopu od 2,86 posto, a eure od 2,33 posto.

Slijedi evaluacija i obrada ponuda, dok bi se sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji APN-a s kreditnim institucijama trebalo dogoditi 4. ožujka, kada će biti objavljen popis banaka koje će davati subvencionirane kredite, kao i službene efektivne kamatne stope za eurske i kunske kredite koje su pojedine banke ponudile.

Prema predviđenom hodogramu, 9. ožujka će biti objavljen oglas za subvencioniranje stambenih kredita, od kada će i građani moći bankama podnositi svoje zahtjeve za kredite, dok će 21. ožujka banke u ime svojih klijenata početi s predajom zahtjeva za subvencije APN-u.

Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku, a za ovu godinu za tu mjeru se planira utrošiti 50 milijuna kuna, objavilo je krajem siječnja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Pomoćnik direktora APN-a za subvencioniranje stambenih kredita Goran Golenić kao novinu ovogodišnjeg natječaja je istaknuo da će se po banci dnevno zaprimati do najviše 200 zahtjeva klijenata za subvencionirane kredite.

Cilj je kako manje banke ne bi bile u nepovlaštenom položaju, pojasnio je Golenić na današnjem otvaranju ponuda banaka.

Rekao je i da će se mjera subvencioniranja stambenih kredita provoditi i iduće godine, dok se u ovom trenutku još ne zna hoće li se nastaviti i nakon 2023. godine.

Dosad odobreno više od 22 tisuće subvencija na stambene kredite

Podsjetimo, Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućeno je subvencioniranje mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja.

Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita, uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.

Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva, kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja.

Mjeru tako mogu iskoristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina i koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.

Prema dostupnim podacima, od početka provedbe ove mjere 2017. godine pa zaključno s posljednjim pozivom u ožujku 2021. godine, odobreno je 22.169 zahtjeva za subvencioniranjem stambenih kredita.

Također, APN svakodnevno zaprima nove zahtjeve za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta, zbog čega se ova mjera ujedno smatra važnom u segmentu poticanja demografske obnove. Tako je od 2017. godine do danas u obiteljima koje koriste subvencije rođeno više od pet tisuća djece.

Po podacima Ministarstva s kraja siječnja, za subvencije je iz državnog proračuna isplaćeno više od 456,7 milijuna kuna.