Oporavak industrijske proizvodnje od mjera borbe protiv koronavirusa znatno je usporio u srpnju u Europi, pri čemu ni Hrvatska nije iznimka, može se iščitati iz podataka Eurostata. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU i eurozoni porasla je u srpnju 4,1 posto u odnosu na lipanj kada je uvećana 9,6 odnosno 9,5 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju porasla 5,7 posto prema lipanjskih 7,3 posto. Te su brojke jedan od pokazatelja bitnih za domaći BDP u trećem kvartalu, nakon potonuća većeg od 15 posto u drugom tromjesečju godine. Indikativno je da je udar korona krize različit ovisno o granama gospodarstva: posebno je pogođen uslužni sektor, dok je pad industrije i robnog izvoza bio blaži. U međuvremenu se industrija gotovo u potpunosti oporavila, dok se građevina već ranije vratila na razine prije korone.

Najveći rast u Uniji zabilježila je proizvodnja kapitalnih dobara, 5,6 posto u 27 članica te 5,3 posto u eurozoni. Slijede trajna potrošačka dobra s rastom 4,8 u EU i 4,7 posto u eurozoni, ponovno osjetno sporije od lipanjskih 21,9 odnosno 21,2 posto. Najslabije je rasla proizvodnja energenata, 1,3 posto, odnosno 1,1 posto. Pritom je najveći rast zabilježen u Portugalu, 11,9 posto, Španjolskoj (9,4 posto) te Irskoj (8,3 posto). Pad proizvodnje imale su samo Danska, za 4,9 posto, Latvija, za 0,8 posto, i Belgija, za 0,5 posto.