U Hrvatskoj su vlasti pod pritiskom da se ljudima koji zarađuju na iznajmljivanju poveća porez na dohodak, a iz Bruxellesa ide inicijativa da se od turista koji unajmljuju smještaj preko internetskih platformi naplaćuje PDV. Na valu borbe protiv masovnog turizma zajahala je i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koja je obnovila stari zahtjev za smanjenje poreznog opterećenja na  veće plaće dodatkom da se novac za to smanjenje namakne jačim oporezivanjem privatnog najma u turizmu. Procjenjuje se da iznajmljivači godišnje zavrte blizu dvije milijarde eura, piše Večernji list.

HUP smatra da bi se dohodak od iznajmljivanja stanova i apartmana turistima trebao oporezivati 10 posto, kolika je stopa na sve oblike dohotka od kapitala. Paušalisti iznajmljivači bi, prema tom prijedlogu, morali platiti 15 puta više poreza nego što ga plaćaju do sada. Mnogi od njih do svojih gostiju dolaze uz pomoć platformi. Od ove godine, ljudi koji iznajmljuju svoje stanove i kuće preko platformi moraju prijaviti i platiti PDV na njihovu uslugu dok bi idući korak mogao biti plaćanje PDV- a na kompletan najam. 

pozamašna brojka

Pogledajte koliko Hrvata ima nekretninu koju iznajmljuje

Kazne određuju države

Europska unija donosi nova pravila za iznajmljivače, evo što se sve mijenja

Iznajmljivanje privatnog smještaja preko internetskih platformi doživjelo je takav procvat da je zapelo za oko mnogima, bilo zbog gužvi i prevelikog pritiska na lokalnu infrastrukturu, bilo zbog procjene da se u ekonomiji dijeljenja koju su platforme omogućile malim ljudima vrti previše kapitala koji izmiče velikim hotelskim lancima, ali i državnim poreznim škarama.

 Sve do ove godine većina gradova i općina držala se donje granice te se taj porez najčešće kretao između 19,91 i 40 eura godišnje po jednom iznajmljenom ležaju, no sve više sredina diže taj porez prema maksimalnih  199 eura, čime kompenziraju porezno rasterećenje plaća. 

Ministarstvo financija preklani je promijenilo uvjete po kojima će općine i gradovi povlačiti sredstva iz zajedničkog fonda fiskalnog izravnanja tako da će se za svaku općinu  uzeti u obzir prihodi koje bi mogli naplatiti da su propisali najveći mogući paušal za iznajmljivače. Po toj logici, kad bi iskoristili maksimum, općine i gradovi mogli bi naplatiti najmanje pet puta više poreza nego sada, a moguće i više. Privatni iznajmljivači dosad su plaćali oko 20 milijuna eura paušalnog poreza, a gornja granica omogućuje im da prebace stotinjak milijuna eura. Dakako, nema nikakve logike da nekakva mala općina izvan razvikanog područja, pa bila ona i uz more, oporezuje turistički najam jednako skupo kao i bogati Dubrovnik, jer bi onda ostala i bez onih koji joj sada plaćaju 19 eura. Ljudi bi ili otišli u sivu zonu ili bi prestali s tim oblikom dodatnog rada.

Ekonomistica Maruška Vizek procjenjuje da je prihod od turističkog najma u privatnom smještaju 2019. godine bio oko 1,9 milijardi kuna. Da se taj prihod oporezivao na isti način kao i klasični najam stanova podstanarima (te godine 12 posto, a sada 10 posto nakon što se prihod umanji za 30 posto odbitka, odnosno tekućih troškova vlasnika), lokalne bi jedinice od poreza na najam turistima naplatile 175 milijuna eura poreza i prireza, što je devet puta više nego što sada naplate. HUP pak u svojoj računici spominje gotovo dva puta veći iznos, odnosno oko 330 milijuna eura, što bi diglo postojeći porezni teret iznajmljivača najmanje 15 puta.

Razlozi u korist jačeg oporezivanja najma su, vele, brojni: ekonomski, urbanistički, fiskalni, zajedno s elementom pravednosti jer nema nikakvog razloga da se prihode od najma porezno favorizira u odnosu na prihode od ostalih oblika kapitala ili rada.

Europska unija sa svoje strane pritišće preko internetskih platformi za najam. Podaci Eurostata za pretpandemijsku 2019. godinu govore da je preko četiriju velikih internetskih platformi u Hrvatskoj boravio svaki četvrti registrirani turist – njih oko 1,9 milijuna zadržalo se u prosjeku po 13 dana te su ostvarili 26 milijuna noćenja. Te četiri platforme napunile su nešto manje od polovine cjelokupnog obiteljskog smještaja u Hrvatskoj.

Posredovanjem četiriju velikih platformi: Bookinga, Airbnba, Tripadvisora i Expedie u privatnom je smještaju odsjelo 47 milijuna turista i to u prosjeku po 11 noćenja svaki.  Bruxelles užurbano radi na novoj regulativi. Europske su vlasti najprije obvezale četiri vodeće platforme za privatni najam stanova da im dostavljaju podatke u statističke svrhe. Sada traje akcija za ustrojavanje zajedničkog registra nekretnina i vlasnika na razini EU koji će iz svoje poslovne baze korisnika puniti platforme. Kad se jednom ta baza stvori, drugi će korak biti davanje svih relevantnih informacija o privatnim iznajmljivačima lokalnim poreznim upravama, a treći davanje ovlasti platformama da obračunava i naplaćuje PDV u ime i za račun države na čijem se području nalaze iznajmljene nekretnine.

Dakle, unutar Hrvatske traje pritisak na državu i lokalne vlasti da ljudima koji ostvaruju zaradu iznajmljivanjem privatnih soba i apartmana povećaju porez na dohodak, a iz Bruxellesa ide inicijativa da se, bez izuzetaka koje predviđaju lokalni propisi, od turista koji kratkotrajno unajmljuju smještaj preko internetskih platformi naplaćuje PDV na smještaj u visini nacionalne porezne stope. U Hrvatskoj je to 13 posto. Kad će ta treća faza zaživjeti, još nije rečeno, no ako i kada prođe direktiva, zimmer frei bi u Hrvatskoj bio skuplji za 13 posto PDV-a te eventualno za 10 posto poreza na dohodak, ako bi Banski dvori poslušali HUP. Dakle, porezi bi digli cijenu privatnog smještaja za četvrtinu sadašnje cijene.

Poznavajući domaće prilike, može se očekivati da će administracija u Bruxellesu biti uspješnija u nametanju PDV-a privatnim iznajmljivačima, dok će Vlada u Zagrebu prepustiti lokalnim vlastima da samostalno upravljaju resursima na svom području, piše Večernji list.