U srijedu je na snagu stupio izmijenjeni Zakon o radu (ZOR), kojim nisu zadovoljni ni sindikati ni poslodavci, što je ministru Mirandu Mrsiću bila dovoljna potvrda da je u tom slučaju uspio s izmjenama. Sindikati smatraju da je novim izmjenama nastavljeno srozavanje radničkih prava, dok su poslodavci uvjereni da je novi ZOR donio tek kozmetičke promjene, dok su oni tražili mnogo više. Pitali smo poslodavce što im to smeta kod novih izmjena.

“Predložene izmjene ZOR-a nisu primjerene težini gospodarske i socijalne krize, niti pridonose rješavanju temeljnih problema postojećeg zakonskog uređenja koje je hrvatska poslovna zajednica, ali Europska komisija u postupku prekomjernog deficita, ocijenila jednom od zapreka gospodarskom rastu”, istaknuo je još prije mjesec dana predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić. Posrijedi su minimalne promjene, mislim da se moglo više napraviti, kaže Ivica Cerovečki, direktor tekstilnog posuzeća Kotka. Ivan Miloloža, većinski vlasnik Munje, smatra da Zakon sadrži i pozitivnih i negativnih promjena, ali da je uvjeren da će ga uskoro trebati opet mijenjati. “Trebalo je pojednostaviti otkazivanje ugovora o radu, što smo kao poslodavci tražili, ali nam nije udovoljeno”, kaže Miloloža. Na pitanje čemu olakšavanje otkazivanja u zemlji koja je po stopi nezaposlenih u samom europskom vrhu Miloloža kaže: “Ne želimo lakše otkazivanje zato što ne volimo radnike i smatramo ih neradnicima. Sasvim suprotno, poslodavci bi se u tom slučaju lakše odlučivali na novo zapošljavanje jer ne bi bili u strahu da se će se teško moći riješiti radnika koje više ne trebaju. Bez radnika nema poslodavca, i obrnuto. Zato treba zaštititi njegova prava, ali i pomoći poslodavcu”.

Slično misli i Petar Lovrić, predsjednik udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca, koji pak smatra da je pozitivna novost u Zakonu o radu činjenica što inspekcija rada prestaje biti isključivo reprsivno tijelo te postaje i savjetodavno. “Šteta je, međutim, što se mikropoduzetnicima propustilo olakšati raskid ugovora o radu jer bi se oni lakše odlučivali na zasnivanje radnog odnosa, a ovako su u strahu od novog zapošljavanja”, kaže Lovrić. Na pitanje ne bi li to dovelo do zloupotreba poslodavaca, kakvih je u dosadašnjim odnosima bio popriličan broj, Cerovečki kaže da takve zloupotrebe treba nasjtrože kažnjavati i da bi zato inspekcija trebala biti mnogo efikasnija. “Naravno da su zloupotrebe moguće i ima onih koji, primjerice, ne  plaćaju prekovremene. Zato sam i bio za to da se odredbe o prekovremenim satima jasnije odrede i spriječi njihovo izbjegavanje plaćanja, ali se zakonodavac odlučio na propisivanje brojnih nepotrebnih birokratskih obveza za mikropuduzetnike, umjesto na odredbe koje su zaista važne za radnika”, kaže Lovrić. Cerovečki, pak, apelira na sve socijalne partnere da se slože oko povećanja porezne osnovice tekstilnih radnika, koji danas dobivaju i plaću ispod državnog prosjeka.