Ukupna šteta od katastrofa u 2023. iznosila je 380 milijardi dolara, od čega je tek 50% bilo pokriveno osiguranjem. U Europi, a posebice Hrvatskoj, podaci su još lošiji – prosjek pokrivenosti šteta osiguranjem u Europi bio je 25%, a u Hrvatskoj tek 2%! Protection gap ili razlika između optimalnog i stvarnog pokrića osiguranja, očito je, posebice u Hrvatskoj, prevelik, i nužno je raditi na njegovom smanjenju, jer o tome ovisi koliko će društva i gospodarstva biti otporna na katastrofe.

Najnovije izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjena (IPCC) ističe sušu, toplinske valove i nestašicu vode kao ključne prijetnje u budućnosti, dok su iz perspektive osiguranja potresi, uragani, oluje, poplave, tuče i šumski požari najviše zabrinjavajući.

O svemu je tome na konferenciji “Klimatske promjene i utjecaj katastrofalnih rizika na gospodarstvo” u organizaciji Poslovnog dnevnika govorio i Karel Vojak, stručnjak specijaliziran za modeliranje katastrofičnih događaja iz tvrtke AON Reinsurance Solutions, koja je svjetski pružatelj usluga upravljanja rizicima, posredovanja u osiguranju i reosiguranju.

Ljeta nižu rekorde
Poplave u srednjoj Europi mogle bi osiguravatelje koštati do tri milijarde eura. Globalni broker za reosiguranje, Gallagher Re, procjenjuje da će se osigurani gubici od teških poplava u srednjoj Europi, koje su se uglavnom dogodile od 12. do 15. rujna, vjerojatno kretati između 2 i 3 milijarde eura. Sporo pokretni sustav niskog tlaka izazvao je kontinuirane oborine u srednjoj Europi, što je dovelo do ozbiljnih i skupih poplava, koje su posebno pogodile Poljsku, Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Sloveniju i Rumunjsku.

Nedavno izvješće Gallagher Rea otkriva da su poplave rezultirale s najmanje 24 smrtna slučaja: 10 u Poljskoj, 7 u Rumunjskoj, 4 u Češkoj i 3 u Austriji. Stotine su spašene iz nabujale vode, a tisuće diljem Europe su evakuirane. Poplave su prouzročile ozbiljne štete na stambenim i poslovnim objektima, vozilima, infrastrukturi i poslovima agrobiznisa. Europska baza podataka o teškim vremenskim uvjetima (ESWD) zabilježila je više od 1120 slučajeva jake kiše od 11. rujna.

Na vrhuncu poplava oko 300 tisuća kupaca ostalo je bez struje zbog nevremena. U dijelovima Austrije i Češke ukupna količina padalina dosegla je ili premašila 300 milimetara, dok je nekoliko postaja u jugozapadnoj Poljskoj zabilježilo više od 150 milimetara u roku od 24 sata. Događaji su dobro predviđeni, a javna upozorenja izdana su danima prije najvećih kiša.

Poboljšana upozorenja i nedavna ulaganja u obranu od poplava odigrali su ključnu ulogu u smanjenju gubitaka. Gallagher Re napominje da reosiguravatelji pomno prate situaciju s poplavama u Europi, s obzirom na nedavni obrazac značajnih vremenskih događaja u regiji, piše Reinsurance News.

“Razmjer tekućih poplava u srednjoj Europi prilično je velik i ostaje sve veće očekivanje da bi se ovo moglo svrstati među najskuplje vremenske/klimatske događaje zabilježene u ovom dijelu europskog kontinenta”, istaknuo je Gallagher Re.

Ljeto 2024. bilo je najtoplije na sjevernoj hemisferi otkako postoje mjerenja, objavila je u srpnju služba EU za klimatske promjene Copernicus. Prosječna globalna temperatura za ljeto na sjevernoj polutki (od lipnja do kolovoza) 2024. bila je najviša zabilježena, s 0,69 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka za ta tri mjeseca bilježenog od 1991. do 2020., prema podacima Copernicusa.

Prosječna europska temperatura tijekom triju ljetnih mjeseci bila je najviša zabilježena, s 1,54 stupnja Celzijusa iznad prosjeka perioda od 1991. do 2020., premašivši prethodni rekord iz 2022. od 1,34 stupnja Celzijusa. Prema izvješću Copernicusa, u zapadnoj i sjevernoj Europi prilike su bile vlažnije od prosjeka. U većem dijelu mediteranske regije i istočne Europe uvjeti su bili suši od prosjeka, što je ponegdje dovodilo i do suše.

Južna Amerika se suočava s rekordnim šumskim požarima koji su rezultirali “crnom kišom”, zelenim rijekama i razinama zagađenja zraka gotovo 50 puta višim od preporučenih granica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), izvještava tvrtka za praćenje kvalitete zraka IQair.

Nova stvarnost
Od 1. siječnja do 16. rujna ove godine, na kontinentu je zabilježeno 364.485 šumskih požara, čime je nadmašen rekord iz 2007. s 345.322 požara, prema podacima Brazilske svemirske istraživačke agencije i Reutersa. Suša koja trenutačno pogađa Amazonu dodatno je pogoršala širenje požara. Dok se mnogi požari pripisuju ljudskim aktivnostima, suša je stvorila povoljne uvjete za njihov brzi rast. Kao rezultat toga, 60 posto teritorija Brazila pogođeno je dimom.

Dim i zagađenje proširili su se i na susjedne zemlje te Atlantski ocean, zahvaćajući područje od 10 milijuna četvornih kilometara — površinu veću od cijelih Sjedinjenih Američkih Država. “Zrak u Brazilu nikad nije bio tako loše kvalitete”, izjavila je Alessandra Fidelis, istraživačica na Laboratoriju za ekologiju biljaka Državnog sveučilišta u São Paulu, za Live Science.

U većem dijelu Brazila ove promjene očituju se u višim temperaturama, smanjenju oborina i povećanju broja ekstremnih suša, koje produžuju razdoblja takozvane “sezone požara”. Sve ovo, prema Fidelis, postaje “nova stvarnost”. “Moramo početi prepoznavati da se suočavamo s novim faktorom za koji smo nekoć mislili da je budući scenarij, ali sada je naša stvarnost: klimatske promjene,” zaključila je Fidelis.

Banane, papaje i mango neki su od novih usjeva u Grčkoj jer sve veći broj poljoprivrednika prelazi na uzgoj suptropskog voća zbog porasta temperatura. Najblaže zime u posljednjih 40 godina u Grčkoj, posebno na jugu zemlje i na Kreti, omogućile su mnogim zabrinutim poljoprivrednicima da napuste tradicionalni uzgoj povrća i maslina te prijeđu na uzgoj suptropskog voća. Suptropske biljke uspijevaju u klimi južne Krete.

Danas postoje poljoprivrednici u Ierapetri, Sitiji, Myrtosu, Psari Foradi i Arviju kod Viannosa koji uzgajaju konvencionalne i ekološke banane, dok postupno pokušavaju proširiti uzgoj papaje, avokada, manga, pitaje, marakuje, guave i drugih suptropskih vrsta, napomenuo je Spyros Lionakis, profesor na Odjelu za poljoprivrednu tehnologiju Sveučilišta Krete.

Poljoprivredna revolucija
U svim ekološkim kulturama uzgajanim u posljednjih 20 godina, banana i papaja privlače najviše interesa ekoloških poljoprivrednika i potrošača, dok pokusni uzgoj svih drugih suptropskih vrsta pokazuje da je klima jugoistočne Krete idealna za proizvodnju ovog voća, pod uvjetom da se osigura tržište koje će apsorbirati proizvodnju kasnije. Klimatske promjene, koje će potaknuti češće toplinske valove i suše u mediteranskoj regiji, mogle bi prisiliti još više poljoprivrednika da eksperimentiraju s uzgojem suptropskih biljaka.

Mala poljoprivredna revolucija je u tijeku na Siciliji, gdje poljoprivrednici iskorištavaju sve toplije temperature kako bi uveli novo voće na tržište. Kao središte mediteranske regije, gdje su učinci globalnog zatopljenja najvidljiviji, Sicilija i južna Italija svake godine bilježe nove temperaturne rekorde.

Od 2004. godine broj hektara zasađenih mangom i avokadom u Italiji porastao je s tek 10 na 1200, prema procjenama Coldirettija, glavne talijanske poljoprivredne organizacije, piše Green European Journal. Rast kompenzira pad urodâ drugog voća i povrća u Italiji. Suše, produženi toplinski valovi i porast ekstremnih vremenskih događaja koji su pogodili poluotok i mediteransko područje posljednjih godina imaju razoran učinak na talijansku poljoprivrednu proizvodnju.

Prema podacima Europske baze podataka o teškim vremenskim prilikama (ESWD), u Italiji je 2023. zabilježeno 3468 ekstremnih vremenskih događaja, odnosno gotovo 10 dnevno. Tuče, obilne kiše i vjetrovi brzine 80 kilometara na sat koji su prošle godine pogodili Italiju prouzročili su veliku štetu. Opći trendovi su zabrinjavajući: proizvodnja krušaka doživjela je pad od 75 posto u 2023. u usporedbi s 2018. godinom; broj zasađenih hektara kivija, u čijoj proizvodnji Italija zauzima drugo mjesto u svijetu nakon Novog Zelanda, smanjio se za 50 posto u posljednjih 10 godina.

Srednjoročne prognoze Europske agencije za okoliš jednako su obeshrabrujuće: izvješće objavljeno 2019. predviđa kolaps produktivnosti poljoprivrednog zemljišta u južnoj Europi, s mogućnošću da se usjevi poput pšenice, kukuruza i repe smanje za 50 posto. Poljoprivredna organizacija Coldiretti procjenjuje da je šteta uzrokovana klimatskim promjenama talijanskom poljoprivrednom sektoru tijekom protekle godine iznosila 6 milijardi eura.

Do 2050. godine, Barcelona i Mallorca prijeći će u pustinjski klimatski režim zbog porasta temperatura i smanjenja padalina u Španjolskoj. Ljeto se u prosjeku produžilo za 36 dana u posljednjih 50 godina, a temperature su porasle za 3,27°C, što je znatno iznad globalnog prosjeka. Pokazala je to studija znanstvenika sa Sveučilišta Politecnica de Catalunya koja predviđa da će količina padalina pasti za do 20 posto, što će Španjolsku prebaciti iz mediteranske u stepsku ili čak pustinju klimu, prenosi Euro News.

Suše će biti sve učestalije, dok ekstremne padaline, koje uzrokuju poplave, neće nadoknaditi suše. Ako se emisije stakleničkih plinova nastave, do 2050. godine Španjolska će doživjeti dodatno povećanje ljetnih dana i tropskih noći, s promjenom klime u hladnu stepsku na oko 40 posto teritorija.