Cijene nafte na globalnom tržištu zadnjih su tjedana dosta rasle zbog kretanja svjetskog gospodarstva, ali još više geopolitičkih trzavica na istoku Europe, u Africi, ali i na Dalekom istoku.

Iako nisu u izravnoj korelaciji s dnevnim kretanjima na tržištima nafte, cijene goriva u Hrvatskoj i dalje se reguliraju Vladinom uredbom svaka dva tjedna. Aktualne cijene na domaćim benzinskim crpkama ovih dana posebno problematizira rast dizelskih goriva.

Energetski konzultant, te bivši ministar gospodarstva i direktor Ine, Davor Štern kazao je da je zadnje poskupljenje bilo očekivano i da je posljedica sezonskog kolebanja, no da se nema razloga osobito zabrinjavati oko naftnih šokova.

“Očekivano je, jer svako ljeto sa sobom donosi promijene cijena. Cijene nafte kolebaju od kraja prošle godine i kreću se u rangu između 70 i 80 dolara po barelu.

Posljednjih nekoliko dana je nešto pala i to su normalna sezonska kolebanja cijena o kojima ne bismo trebali brinuti. Mislim da će ići jaka agresija prema oporezivanju i dizanju cijena u odnosu na ispuštanje CO2”, naglasio je Štern.

Potonuće Kine
Dodao je da rat u Ukrajini nije izazvao velike promjene jer i dalje ima nafte na tržištu, a njezina cijena i dalje nije otišla u ekstremne visine kako se očekivalo.

“Nafta i plin jesu nešto poskupili, ali ne radi sankcija Rusiji. Razlozi su čisto trgovačke prirode. Kod nafte nema velikog razloga za povećanje cijena. Rusi će biti prisiljeni proizvoditi i izvoziti sve više usprkos sankcijama, kako bi nadomjestili količinu deviza strane valute koje im još ipak malo nedostaje”, dodao je Štern koji smatra da poremećaji na tržištu za naftu i derivate ne bi u narednom razdoblju trebali biti toliko izraženi.

“Recesija se produbljava, a u Kini se događaju velike promjene. Tamošnje je gospodarstvo počelo tonuti i industrijska proizvodnja tamo će posustati. Ne vidim nekog razloga da će se cijene dizati unedogled, one će se kretati u pojasu između 70 i 80 USD/bl”, rekao je Štern i dodao da se najavljuju veće investicije u istraživanje nafte, ali to bi moglo dovesti do poskupljenja u onim zemljama gdje se to radi.

Smatra da bi Vlada trebala nastaviti formirati cijene goriva i dalje. “Ono što je već radila pokazalo se kao ispravno jer daje ljudima nekakvu sigurnost, odnosno da netko bdije nad njihovim sudbinama. S obzirom na to da su vremena neizvjesna i da se događaju netipične geopolitičke situacije, trebalo bi biti na oprezu i država bi trebala imati kontrolu nad cijenama. Državni intervencionizam se pokazao kao ispravan”, ističe Štern koji slično razmišlja i kad je riječ o plinu.

“Državni regulatorni mehanizam bi se trebao zadržati. Zalihe plina nisu tolike kolike bi trebale biti, a zadržavanje regulacije cijena bi bilo dobro produžiti s obzirom na vrijeme koje dolazi. Čeka nas neizvjesna zima i još jedan element, a to su nadolazeći izbori. U njima će se koristiti svi alati za rasprave među strankama, ali osnove stvari koje utječu na život ljudi ne bi trebale biti prepušteni stihiji”, zaključuje Štern.

Korekcije na dolje
Nakon što je krajem prošlog tjedna cijene barela nafte na londonskom tržištu porasla na 84,12 dolara, a na američkom tržištu barelom se trgovalo po 63 centa višoj cijeni, za 80,01 dolar, jučer je došlo ipak do male korekcije na dolje te se u Londonu trgovalo po 84,07 dolara, a u SAD-u po 80,40 dolara.

Cijene su pale zbog zabrinutosti da će potražnju za gorivom dodatno pritisnuti produbljivanje krize na kineskom tržištu nekretnina koja guši zamah u tom gospodarstvu. Na cijene je utjecala i mogućnost daljnjeg povećanja kamatnih stopa u Americi.