Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Stepic: Fiskalna pozicija Hrvatske mnogo je bolja od Grčke

Autor: Ana Blašković
13. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Herbert Stepic, glavni izvršni direktor Raiffeisen International Bank-Holdinga, govori o ‘grčkom problemu’ i mjerama koje su poduzeli EU i MMF kako bi se smirila tržišta te što će to značiti za europsku valutu

Tjedan dana po dogovoru o spasu Grčke, godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Zagrebu je dovela vodeće europske bankare među njima i Herberta Stepica, izvršnog direktora Raiffeisen Internationala. Postignuti dogovor trebao bi smiriti paniku i prigušiti strahove o propasti eura, ali i omogućiti bržu reakciju dogodili li se ‘nova Grčka’. To će, nadaju se bankari, osigurati stabilnost regiji u kojoj godinama properiraju velike europske bankarske grupacije. Iako je Hrvatska u boljoj situaciji od Grčke, relativno niski rejtinga predstavlja opasnost, primjećuje Stepic.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Europska unija konačno je dogovorila pomoć Grčkoj. Hoće li taj financijski paket biti dovoljan za smirivanje financijskih tržišta?
Smatram da bi mjere koje je Europa poduzela za potporu Grčkoj, i općenito za stabilizaciju eura, trebale zaustaviti paniku koja je posljednjih tjedana prisutna na financijskim tržištima. Taj financijski paket trebao bi biti dovoljan da zaustavi rizik širenja zaraze unutar eurozone, ali i pomogne državama pri osiguravanju potrebnih refinanciranja. Konačno imamo dobro funkcionirajući mehanizam koji može poslužiti državama s poteškoćama u financiranju. To bi nam trebalo omogućiti da u budućnosti izbjegnemo mjesece pregovaranja i nesigurnosti koji su, kao u grčkom slučaju, doveli do tolike tržišne nervoze.

Tjedan dana po dogovoru o spasu Grčke, godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Zagrebu je dovela vodeće europske bankare među njima i Herberta Stepica, izvršnog direktora Raiffeisen Internationala. Postignuti dogovor trebao bi smiriti paniku i prigušiti strahove o propasti eura, ali i omogućiti bržu reakciju dogodili li se ‘nova Grčka’. To će, nadaju se bankari, osigurati stabilnost regiji u kojoj godinama properiraju velike europske bankarske grupacije. Iako je Hrvatska u boljoj situaciji od Grčke, relativno niski rejtinga predstavlja opasnost, primjećuje Stepic.

Europska unija konačno je dogovorila pomoć Grčkoj. Hoće li taj financijski paket biti dovoljan za smirivanje financijskih tržišta?
Smatram da bi mjere koje je Europa poduzela za potporu Grčkoj, i općenito za stabilizaciju eura, trebale zaustaviti paniku koja je posljednjih tjedana prisutna na financijskim tržištima. Taj financijski paket trebao bi biti dovoljan da zaustavi rizik širenja zaraze unutar eurozone, ali i pomogne državama pri osiguravanju potrebnih refinanciranja. Konačno imamo dobro funkcionirajući mehanizam koji može poslužiti državama s poteškoćama u financiranju. To bi nam trebalo omogućiti da u budućnosti izbjegnemo mjesece pregovaranja i nesigurnosti koji su, kao u grčkom slučaju, doveli do tolike tržišne nervoze.

Koliki utjecaj grčki problem potencijalno može imati CEE regiju?
Koraci koje je poduzela EU i MMF trebali bi pomoći u smirivanju zabrinutosti tržišta zbog “grčkog problema”. Ipak, da situacija u Grčkoj neočekivano krene u lošem smjeru to bi bio problem, ne samo za CEE regiju, nego prvenstveno za (zapadnoeuropski) bankarski sektor u cjelini. Naposlijetku, francuske i njemačke banke su posebno izložene grčkom dugu.Podružnice grčkih banaka u jugoistočnoj Europi bile bi suočene s nedostatnim financiranjem što bi im stvorilo pritiske na smanjenje bilanci. To bi, zbog važnosti koju grčke banke imaju na nekim tržištima, očito imalo negativni utjecaj na tamošnja gospodarstva. Ipak, sporazumi unutar tzv. ‘Bečke inicijative’ djelomično uključuju obveze stranih banaka da ne smanjuju volumene kreditiranja zemljama regije kako se ekonomska kriza ne bi produbila.

Vjerujete li u stabilnost eura? Koje bi bile posljedice na banke u CEE regiji da euro propadne?
Mjere poduzete prošlog vikenda trebale bi otkloniti ekstremnu nesigurnost, kao i paniku koja se proteklih tjedana proširila tržištima – uključujući i ona valutna. Kao što je poznato, ti su koraci do određene mjere u pitanje doveli kredibilnost ECB-a, ali i najavili da će eurozona provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku u duljem periodu. Zajedno s činjenicom da će ekonomski uzlet u SAD-u biti jači nego u eurozoni, to će vjerojatno ograničiti potencijal eura za rast u budućnosti.

Kad govorimo o fiskalnim deficitima i ostalim neravnotežama, koliko je Hrvatska izložena grčkoj krizi?
Fiskalna pozicija Hrvatske mnogo je bolja od Grčke. Iz te perspektive Hrvatska ne bi bila izložena istom riziku u smislu dostupnosti kapitala za refinanciranje duga. Rejting Hrvatske je na donjoj razini ljestvice. U slučaju panike na financijskim tržištima povećana averzija ulagača prema riziku i tržištima niskog rejtinga mogla bi dovesti do naglog zastoja dotoka kapitala. Ipak, nedavne europske i međunarodne mjere za pomoć zemljama eurozone nagoviještaju da su se države obvezale spriječiti rizike prelijevanja. I Hrvatska će profitirati od te obveze.

Koji su planovi Raiffeisena u CEE regiji?
U posljednja dva desetljeća, Raiffeisen International je izrastao u jednu od vodećih univerzalnih bankarskih grupa u regiji zahvaljujući širokom rasponu visokokvalitetnih proizvoda i usluga korporativnim i privatnim klijentima. Planirano spajanje Raiffeisen Internationala i temeljnog dioničara RZB-a neće promijeniti taj fokus. Srednja i istočna Europa će i dalje biti domaće tržište spojenoj banci, ostat će prisutna na svih 17 tržišta na kojima je trenutno Raiffeisen International aktivan. Nakon pune integracije operacije grupe u regiji profitirat će zahvaljujući RZB-ovoj priznatoj ekspertizi u pružanju rješenja zahtjevnim korporativnim klijentima kroz snažnu distribucijsku mrežu RI-ja.

Kada će CEE regija povratiti stare stope rasta?
Ekonomije regije trenutno su uglavnom na putu oporavka. Očekujemo da će većina tih gospodarstava bilježiti pozitivan rast ove godine, a jedinstveni BDP regije porast će po procjeni 3,4 posto što je znatno više od usporedivih stopa rasta od 1,4 posto u eurozoni te 3 posto u SAD-u. Ekonomski rast pojedinačnih zemalja bit će izrazito heterogen u 2010. Snažan oporavak očekuje se kod onih zemalja bogatih sirovinama poput Rusije (čiji će BDP porasti 5 posto) i Ukrajine (3,5 posto), dok za Poljsku očekujemo nastavak rasta BDP-a iz 2009. od 1,7 posto te dodatnih 2,7 posto u 2010. S druge strane, gospodarstva u Bugarskoj i Mađarskoj će vjerojatno stagnirati, dok će hrvatsko gospodarstvo pasti dodatnih 0,9 posto ove godine. Raiffeisen istraživanja očekuju da će sve CEE ekonomije iskazati pozitivne stope rasta u 2011., a BDP regije porast će 3,9 posto.

Koja zemlja regije je najpogođenija lošim kreditima i o kojem se sektoru radi? Kada očekujete kraj rasta loših kredita?
Kriza nas je naučila da zemlje regije promatramo individualno,a ne generaliziramo cijelu regiju. Podaci o lošim kreditima pokazuju da su dospjeli, a nenaplaćeni krediti, primjerice, u Češkoj, Slovačkoj ili Sloveniji niži nego u SAD-u. Istodobno, bankovni sektori u ostalim CEE ekonomijama, uključujući i Ukrajinu, imaju izuzetno visoke stope. Razlike u visini loših kredita u regiji vjerojatno će se nastaviti i u budućnosti.Udio loših kredita nastavit će rast u regiji kroz cijelu 2010., po bitno nižim od dosadašnjih stopa. Kretanja loših kredita usko su povezana s realnom ekonomijom i s nezaposlenošću, pa će udio loših kredita u regiji ostati na višoj razini od povijesnog prosjeka kroz dulje vrijeme.

Koliki je udio loših kredita u Austriji u odnosu na Hrvatsku?
Prema podacima MMF-a iz travnja, dospjeli krediti činili su 2,3 posto ukupnog kreditnog portfelja u austrijskom bankovnog sektoru na kraju rujna 2009. U isto vrijeme udio je za hrvatsko tržište iznosio 6,4 posto.

Profitabilnost banaka se kontinuirano smanjuje u Hrvatskoj. Što to znači za vlasnike banaka?
Dva su ključna pokretača profitablinosti. Pozitivan je potražnja za proizvodima, a negativan rast loših kredita. Za vrijeme recesije profitabilnost se smanjuje jer se ta dva kretanja razilaze. Ipak, nijedna recesija ne traje unedogled. U konačnici odluke vlasnika banaka odražavaju dugoročnu perspektivu. U Hrvatskoj ta perspektiva uključuje tržište na rubu uključivanja u EU. Dugoročno, privremeni pad profita izazvan krizom ne mijenja namjere vlasnika da i u budućnosti poboljšavaju konkurentnost svojih lokalnih banaka.

Hypo nam nije zanimljiv

Jeste li zainteresirani za poslovanje Hypo grupe? Postoji li mogućnost daljnjeg širenja u Hrvatskoj?
Nekoliko puta smo isticali da nam kupnja operacija Hypo Alpe Adria grupe u CEE regiji nije pretjerano zanimljiva jer smo značajno prisutni na tim tržištima. Zbog činjenice da je Raiffeisenbank Austria četvrta po veličini banka na hrvatskom tržištu, budući rast tržišnog udjela će najvjerojatnije biti organski i odražavat će uspjeh banke u pružanju proizvoda i usluga koji najbolje odgovaraju potrebama klijenata.

Trenutno nemamo grčke državne obveznice

Koliko je Raiffeisen grupa izložena grčkom dugu? Postoje li kakvi planovi u slučaju bankrota?
S krajem ožujka 2010. ukupna izloženost RZB grupe (Raiffeisen International služi kao holding za dijelove grupe u CEE regiji) iznosila je oko 245 milijuna eura. Taj se iznos sastoji primarno od obveznica i zajmova korporacijama i bankama u Grčkoj. U ovom trenu, RZB grupa ne drži grčke državne obveznice. Nakon proteklog vikenda, scenarij bankrota Grčke je još manje vjerojatan nego prije.

Autor: Ana Blašković
13. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Govori sused svojemu susedu: “Znoš da su kovoci va našen sele storili tuko veli batić da ga ni najjači bak ni moga nanke maknut zmesta.”
“ Ma ca mi to govoriš. Ma ni to nic.” – na to će sused ovemu prvemu. “Mi smo imeli jeno velo tratojo na paro za mlotit kamenje va ke je bi jedon veći batić nego ca je ta Vaš. Kad je jedon put ta vražja vela tratoja na paro škopjala batić je zlete zmesta vajer i nikad ga više nesmo nošli,ma od oni put je mesec gore na nebe zavajka zusto malo na bondo.”

Koliko god smo mi u teškoj situaciji to su neusporedive zemlje. Grčki deficit proračuna je 14%, hrvatski oko 4%. U Hrvatskoj postoji puno veća potpora javnosti promjenama i hrvatskoj vladi je puno lakše provoditi reforme nego grčkoj. Grčka je jedinstven spoj fiskalne neodgovornosti i populizma. Grčka je ZG Holding na steroidima.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close