Gotovo 70% građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvajaju 443 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u kolovozu 2012. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe. Muškarci mjesečno u prosjeku štede 486 kuna, dok žene izdvajaju 409 kuna. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 467 kuna mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 459 kuna, a stariji od 50 godina 415 kuna. Ostalih 30% građana koji ne štede, kao glavni razlog navode nemogućnost odvajanja financijskih sredstava za te potrebe.

Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za „stare dane“ te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si „kasnije mogao nešto priuštiti“, a nakon toga kao motiv za štednju ističe se želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi „bez posebnog razloga“.

Većina građana odlučuje se za klasičnu štednju

Štednju važnom smatra 75% građana, i to neovisno o njihovoj dobi, dok samo njih 6% uopće ne vidi njezinu važnost. Istovremeno, 41% građana smatra da je štednja posljednjih godina dobila na važnosti, a njih 22% tvrdi da je štednja izgubila važnost koju je imala ranije. Preostalih 37% smatra da nema promjene u tom segmentu. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice i dobrovoljna mirovinska štednja. Manji broj odlučuje se na opciju ulaganja u vrijednosne papire i investicijske fondove. Općenito, petina ispitanika obuhvaćenih istraživanjem ima oprezniji stav prema ulaganju u takve oblike imovine, a kao osnovni razlog ističu povećani rizik, nesigurnost i prethodna iskustva.

Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjim stanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 20% ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više, 46% otprilike isto, dok je 34% ispitanika izjavilo da će u tom razdoblju uštedjeti manje. Ovi posljednji razloge za svoju tvrdnju ponajviše temelje na teškoj gospodarskoj situaciji, činjenici da „sve postaje skuplje“, kao i nižim prihodima.

Nijemci i Austrijanci štede najviše, Crnogorci i Rumunji najmanje

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše* u tim zemljama mjesečno izdvajaju za te potrebe, Njemačka i Austrija prednjače. Nijemci tako prosječno izdvajaju 199 eura, a Austrijanci 170. Nakon njih slijede Poljaci s prosječnim iznosom štednje od 99 eura, zatim Slovaci s 88 eura te Česi s 83 eura. Ispred hrvatskih građana još su Turci, s prosjekom od 71 eura mjesečne štednje. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 59 eura, nalaze se još Mađari (49 eura), Ukrajinci (46 eura), Srbi (43 eura), Crnogorci (42 eura) i Rumunji (39 eura).