Stambene štedionice ocjenjuju da smanjenje poticaja za stambenu štednju nije dobro za štediše, štedionice i državu, ali smatraju da će sustav stambene štednje i nakon smanjenja državnih poticajnih sredstava ostati atraktivan za njihove klijente.

U Prvoj stambenoj štedionici smatraju da su državna poticajna sredstva od 10 posto godišnje i dalje atraktivna jer na umu treba imati ukupni prinos na stambenu štednju, budući da štediše dobivaju državni poticaj i kamatu.

U Prvoj stambenoj štedionici ne očekuju značajno smanjenje novih ugovora držeći da je njihova ponuda i dalje atraktivna. Napominju da stambenom štednjom klijenti i dalje stječu pravo na povoljan stambeni kredit s fiksnom kamatnom stopom za cijelo vrijeme otplate.

Smanjenje iznosa državnih poticajnih sredstava izravno će smanjiti koristi za svakog pojedinog štedišu i korisnika kredita stambenih štedionica te će negativno utjecati na cjelokupno gospodarstvo, što uključuje i niže proračunske prihode koje stvara sustav poticane stambene štednje, kažu u HPB Stambenoj štedionici.

Ipak, očekuju da će i nakon predloženih izmjena Zakona o stambenoj štednji tj. snižavanja državnih poticajnih sredstava s 15 na 10 posto, stambena štednja ostati zanimljiv i konkurentan financijski proizvod jer klijentima i dalje nudi državne poticaje te fiksnu kamatnu stopu.

Smanjenje poticaja za stambena štednju je mjera koja sigurno neće pozitivno utjecati na razvoj stambene štednje u Hrvatskoj, ocjenjuju u Wuestenrot stambenoj štedionici. Drže kako je riječ odluci koja će donijeti uštede u državnom proračunu u iznosu od 35-40 milijuna kuna godišnje, ali i izravno pogoditi oko 500.000 građana koji u stambenim štedionicama prosječno štede oko 3.800 kuna godišnje.

Odluka će imati i značajan negativan učinak na prihodovnoj strani državnog proračuna zbog mogućeg smanjenja poslovanja stambenih štedionica te potencijala za stambeno kreditiranja građana na ionako izazovnom tržištu, kažu u Wuestenrotu.

Razočaravajućom u Wuestenrotu drže činjenicu da je odluka donesena unatoč analizi sustava stambene štednje iz koje je razvidno da postoje dramatične razlike u poslovanju među stambenim štedionica koje posluju na tržištu. Naime, kao osnovni razlog zbog kojega je država smanjila poticaje za stambena štednju naveden je nepovoljan omjer između klijenata koji štede i onih koji realiziraju stambeni kredit, pri čemu Wuestenrot stambena štedionica ima, kako navode, 90 posto svih štednih uloga plasirano u stambene kredite građanima, a u proračun vraća 2,5 puta više nego što proračun isplaćuje poticaja.

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojima se državni poticaji s 15 posto smanjuju na 10 posto.

To znači da će najviši iznos državnih poticaja koji stambeni štediša može ostvariti u godini dana (na uplaćenih 5.000 kuna štednje) sa 750 kuna pasti na 500 kuna.

Najavljeno je i da će Ministarstvo financija tijekom ove godine s bankama i stambenim štedionicama razgovarati o drugačijem modelu poticanja kupovine stanova.

Ministar financija Slavko Linić ustvrdio je kako se poticaji ne smanjuju radi ušteda u državnom proračunu, kako se komentira u javnosti, nego zato što su analize pokazale da se tu zapravo radi o nenamjenskom trošenju sredstava.