Prije jučerašnjeg prijedloga Hrvatske narodna banke za pokretanje stečajnog postupka u Nava banci, posljednje slučajeve stečaja u financijskom sektoru predstavljale su zagrebačka Centar banka u rujnu 2013. i splitska Credo banka u studenome 2011. godine.

Od 1998. pa do kraja 2013. godine, po podacima Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), svoje poslovnice zatvorilo je 27 hrvatskih banaka i štedionica, pa bi stečaj Nava banke bio 28. stečaj u hrvatskom financijskom sustavu u posljednjih 15-ak godina.

Najveći broj stečajeva financijskih institucija u Hrvatskoj zabilježen je 1999. godine, kada je vrata zatvorilo osam banaka i štedionica. Uz Gluminu, Gradsku i Županjsku, bile su to i Ilirija banka, Komercijalna banka, Promdei banka…

Ukupne obveze za obeštećenje te su godine premašile 3,07 milijardi kuna, pri čemu su tada depoziti fizičkih osoba bili osigurani isključivo do visine od 100.000 kuna.

Danas su, pak, depoziti štediša i klijenata osigurani do iznosa od 100.000 eura, što je u skladu s europskim propisima.

Još jedna godina 'bogata' stečajevima financijskih institucija u Hrvatskoj bila je 2001., kada ih je šest zatvorilo svoje poslovnice.

To su većinom bile štedionice, a ukupne su obveze za isplatu osiguranih depozita bile neusporedivo manje nego dvije godine ranije, te su iznosile oko 145 milijuna kuna.

S druge, pak, strane, u razdoblju od ožujka 2004. pa sve do studenoga 2011. godine stečajeva financijskih institucija, koje bi zahtijevale intervenciju DAB-a, nije uopće ni bilo.

Rekordni stečaj Glumina banke

Dosad najveći iznos utvrđenih i isplaćenih obveza za osigurane depozite zabilježen je stečajem Glumina banke, polovicom 1999. godine. Ukupne obveze bile su 1,356 milijardi kuna.

Slijedi Gradska banka, koja je zatvorila vrata iste godine, pri čemu su ukupne obveze za osigurane depozite utvrđene na 961,2 milijuna kuna.

Znatniji iznos obveza DAB-a za obeštećenje štediša i klijenata utvrđen je također 1999. godine kod Županjske banke, gotovo 600 milijuna kuna.

I dok su krajem prošloga stoljeća stečajevi banaka bili financirani i iz državnog proračuna – na račun poreznih obveznika – to već dugo nije slučaj.

Prema Zakonu o osiguranju depozita, sredstva Fonda osiguranja depozita u DAB-u mogu se sastojati i od prihoda od izdavanja vlastitih obveznica DAB-a, zaduživanjem kod kreditnih institucija, pa i prihoda iz državnog proračuna.

No, iz državnog proračuna od 2001. godine nije bilo transfera u DAB-ov Fond osiguranja depozita.

Naime, sve kreditne institucije u Hrvatskoj uključene su u sustav osiguranja depozita i plaćaju u Fond osiguranja depozita određenu premiju.

Posljednjih godina iznos ukupne premije koju kreditne institucije uplaćuju u Fond osiguranja depozita DAB-a kreće se nešto iznad 400 milijuna kuna godišnje.

Po podacima s web stranica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, od 1998. pa do kraja 2012. godine, DAB je morao isplatiti ukupno 4,35 milijardi kuna na ime obeštećenja štediša i klijenta posrnulih banaka i štedionica te je do kraja 2012. podmirio gotovo sve obveze.