Državni statističari već uobičajeno dvaput godišnje objavljuju izvještaj o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države, a uz jučer predstavljeno listopadsko izvješće DZS je objavio i revidirane podatke o godišnjem bruto domaćem proizvodu (BDP) za razdoblje od 2010. do 2016.

Rezultat metodoloških promjena je korekcija nominalnog BDP-a naviše za oko 4,5 milijarde kuna, a samim time su se blage korekcije dogodile i na pokazateljima koji se iskazuju udjelom odnosno postocima BDP-a. Umjesto 343,2 milijarde kuna, koliko je iznosio za 2016. prije revizije, nominalni BDP za prošlu godinu nakon korekcije iznosi 348,7 milijardi kuna.

Posljedica je to metodoloških promjena vezanih uz obračun izdataka za vojnu opremu i istraživanje i razvoj netržišnih proizvođača te prijevare kod plaćanja PDV-a, no pritom treba reći da te korekcije nisu nikakva specifičnost Hrvatske već su one provedene u svim članicama EU. Jedan od pokazatelja koji se slijedom statističke revizije poboljšao je i razina duga opće države. U odnosu na 84,2 posto BDP-a koliko je javni dug iznosio na kraju 2016. prema travanjskom izvješću, ‘po novome’ je smanjen na 82,9 posto BDP-a. Marko Krištof, ravnatelj DZS-a naglasio je kako je prošle godine dug opće države nominalno smanjen za približno 500 milijuna kuna (na 289 mlrd.), ali je njegov udio u BDP-u, uslijed promjena u obračunu BDP-a, čak 2,5 postotnih bodova manji nego krajem 2015.

Nominalno se smanjenje duga, kaže, najviše može pripisati smanjenju kratkoročnog duga, kao i nešto značajnijem smanjenju duga lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima. U isto vrijeme, deficit proračuna opće države u 2016., prema najnovijem izvješću, iznosio je 3,15 
milijardi kuna ili 0,9 posto BDP-a, dok je ono iz travnja upućivalo na 2,7 mlrd. ili 0,8 posto BDP-a. No, u odnosu na godinu prije napredak je očit, jer ukupni deficit je u 2015. iznosio 11,2 milijarde kuna ili 3,3 posto BDP-a.

Slično vrijedi i za pozitivne pomake kod primarnog suficita (bez troškova kamata), koji je sa simboličnih 0,2 posto BDP-a u 2015. lani dosegnuo 2,3 BDP-a.

Nažalost, značajno smanjenje ukupnog proračunskog manjka ponajšprije je rezultat povećanja prihodne strane, a ne smanjenja rashodne. Ističući kako je najveći utjecaj na sužavanje deficita imalo povećanje poreznih prihoda, Krištof je naveo da porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni u iznosu od 67,8 milijardi kuna, što je od 4,8 posto više nego godinu prije, kao i da su tekući porezi na dohodak, bogatstvo i slično prikupljeni u iznosu od gotovo 23 milijarde kuna ili 10,4 posto više. Na rashodnoj strani u prvom je redu apostrofirao utjecaj smanjenja kamatnih rashoda. Brojke, dakle, sugeriraju bilježe pozitivne trendove, a ministar financija Zdravko Marić i za ovu godinu najavljuje bolje ekonomske pokazatelje u odonsu na aktualne projekcije.

No, većina analitičara reći će kako je za dosadašnja poboljšanja u najvećoj mjeri zaslužan ‘povoljan vjetar’ odnosno vanjsko okruženje, a premalo je u svemu tome zasluga konkretnih javnih politika. Konkretnih strukturnih mjera koje bi podigle konkurentnost domaćeg gospodarstva i omogućile srednjoročno i dugoročno održive veće stope rasta i dalje je premalo i razaznaju se tek u tragovima.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitke banke, podsjeća kako Hrvatska u odnosu na zemlje usporedivog stupnja gospodarskog razvoja i dalje ima visoko porezno opterećenje (proračunski prihodi na razini 46 posto BDP-a), a to znači da se daljnje prilagodbe deficita i javnog duga, naročito u kontekstu ambicija vezanih uz projekt pristupanja eurozoni, ne mogu oslanjati na prihodnu stranu. Treba imati na umu i da prije ili kasnije u dogledno vrijeme ciklus neće biti tako povoljan, kao ni situacija s cijenom novca.

Sve u svemu, analitičari smatraju da će dinamika potrebne prilagodbe javnog duga Hrvatskoj u svjetlu ambicija prebacivanja projekta eurozone na bržu traku i bez toga biti popriličan izazov. Prema Željku Lovrinčeviću s Ekonomskog instituta, zasad se dohvatljivim čini tempo od 1,5 posto BDP-a godišnje.