Završila je javna rasprava o prijedlogu nove Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) i premda su očekivanja bila da neće izazvati veće reakcije, jer osim u djelatnosti informacije i komunikacije krupnijih odstupanja i nije bilo u odnosu na postojeću, iskazan je zapravo velik interes.

Državnom zavodu za statistiku, u čijoj je ingerenciji ovaj prijedlog, stiglo je 36 zahtjeva i prijedloga iz raznih strukovnih i gospodarskih udruženja, te pojedinaca, a tek mali dio je i prihvaćen.

‘Nismo komunalni’
U izmjene NKD-a koja su kod nas utvrđena u 2007., državni statističari ulaze stoga što se klasifikacija prilagođava promjenama novim gospodarskim djelatnostima na svjetskoj i na europskoj razini, a među ostalim DZS-u je važno i kako bi se moglo pratiti trendove i uspoređivati podatke o aktualnim djelatnostima.

Najveći dio noviteta odnosi se na promjene nastale zbog novih djelatnosti, prvenstveno vezanih uz informacije i komunikacije, koja će po novome biti podijeljena u dvije djelatnosti – izdavačke i djelatnosti emitiranja, proizvodnje i distribucije sadržaja, te telekomunikacije, računalno programiranje, savjetovanje, računalnu infrastrukturu i ostale informacijske uslužne djelatnosti.

Od pristiglih prijedloga u savjetovanju DZS je pozitivno reagirao na prijedlog Udruge pogrebnika Hrvatske, koji su bili nezadovoljni što ih se uporno ubacuje u istu djelatnost s komunalnim poduzećima, iako oni obavljaju gospodarsku djelatnost, a komunalna poduzeća, koja im ‘ulijeću’ u posao, komunalnu.

Problem, kako upozoravaju, dampinških cijena takvih gradskih poduzeća već dugo nastoje riješiti sa zakonodavcem, jer takve prakse nema ni u EU, a prvi korak uspio im je kod DZS-a, koji će ih u NKD-u ipak razdvojiti na dva podrazreda – djelatnosti groblja i krematorija, i djelatnosti pogrebnika.

Prihvaćen je i prijedlog Hrvatskog reda privatnih detektiva, koji su ukazali na manjkavosti prijedloga EU-ove i UN-ove statistike, koja ih nije razdvojila u klasifikaciji detektivsku i zaštitarsku djelatnost, dok je u Hrvatskoj to slučaj još od 2009., od kada su te djelatnosti zakonski zasebno uređene.

Objedinjavanjem bi se po njima mogao stvoriti kaos na tržištu i dobiti nepouzdanu statističku sliku, budući da je zbog činjenice da u mnogim članicama EU ove djelatnosti nisu razdvojene registracija po NKD-u jedini način dokazivanja da se određena tvrtka bavi istražnim djelatnostima. U slučaju obrta, taj je problem još izraženiji, jer oni imaju obvezu isticati jednu glavnu djelatnost.

Odbijene i primalje
Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku, kao i Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu tražili su uvrštenje biologije u zdravstvu i medicinske fizike u NKD, jer su pravilnikom o znanstvenim područjima uvršteni u prirodne znanosti, a početkom ove godine i u registar hrvatskog kvalifikacijskog okvira, no DZS objašnjava odbijenicu postojanjem razlika u pristupu, budući da se klasifikacija zanimanja temelji na opisima radnih mjesta, a klasifikacija djelatnosti na rezultatima nekog proizvodnog procesa.

Nije prošao ni prijedlog Hrvatske komore primalja da se njihov posao uvrsti u NKD kao poseban razred, što bi im, kažu, omogućilo osnivanje privatne prakse, a najviše prijedloga odnosilo se na djelatnosti sudskih vještaka, kao i na uvođenje u NKD nekih poslova koji nisu predviđeni briselskom uredbom, kojih je posebice puno bilo u građevinskim poslovima, no redom su odbijeni.