Zategnute odnose Hrvatske i Slovenije dodatno bi mogao pritegnuti razvoj situacije oko devizne štednje, saga koja traje koliko i dvije države.

Nova Ljubljanska banka (NLB) dobila je nedavno račun na 700.000 eura, približno oko 5,2 milijuna kuna, koji mora platiti Zagrebačkoj banci na ime duga hrvatskih štediša nekadašnje Ljubljanske banke čiji je pravni sljednik, pišu slovenski mediji. Budući da pravomoćnu presudu ima i PBZ, sličan račun mogao bi se očekivati i s te adrese.  Spomenuti iznos koji uključuje kamate od 1992. pravomoćno je dosudio Županijski sud u Zagrebu u studenom, no tek je tek kap u moru onog što bi moglo stići u Ljubljanu.

Riječ je o prvom u nizu izgubljenih ili potencijalno izgubljenih tužbi koje bi NLB mogle stajati više od 300 milijuna eura. Prema podacima s kojima je prošle godine izašla slovenska Vlada, tužbeni zahtjevi dosežu 172,2 milijuna eura, no kamate su već premašile iznos glavnice. Presude protiv NLB-a financijski su uteg, ali i politički "vrući krumpir" toj banci u vlasništvu države.  Slovenija je 2013. upumpala 1,55 milijardi eura poreznih obveznika u njezino spašavanje  obvezavši se pritom na privatizaciju polovice državnog udjela. Prodaja je prošle godine otkazana zbog niske valuacije od 1,1 milijardu eura za kompletnu banku, dijelom i zbog činjenice da tamošnja Vlada nije htjela izdati jamstva potencijalnim kupcima da će se iz proračuna pokriti troškovi spomenutih tužbi. 

Vrtoglavih 300 milijuna eura tužbenih zahtjeva gotovo je polovica iznosa koji Slovenija predviđa prikupiti od prodaje 51 posto državnog paketa. Goruće pitanje u susjednoj Sloveniji na koje Zaba i PBZ željno iščekuju odgovor, je hoće li NLB platiti odnosno postupiti po pravomoćnoj presudi. Zasad iz Slovenije o tome nema komentara, a s obzirom na osjetljivu političku-pravnu situaciju u javnost ne žele ni dvije najveće domaće banke, na naše upite o ovoj temi nisu dali odgovor.  Ne plate li u Sloveniji dosuđeni iznos uz troškove postupka, za očekivati je da će Zaba i PBZ posegnuti za pravnim lijekovima.

U ekstremnom slučaju mogla bi se uključiti Europska središnja banka poduzimanjem mjera protiv NLB-a poput zabrane isplate dividende državi, što je slovenskim medijima potvrđeno iz nekoliko izvora. Na prvu loptu riječ je o sporu između dvije korporacije, ali se kroz njega od prvog dana usko isprepleće politika, kaže profesor Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.  "Najnoviji događaji, poput kalkulacija s neplaćanjem, mogu samo biti novi kamenčić u mozaiku, rekao bih čudne  politike Slovenije prema Hrvatskoj koja je usmjerena protiv slovenskih interesa, pritom ničim ne amnestirajući neke hrvatske poteze", kaže Brkić. Raspoloženje u susjednoj državi samo manjim dijelom pripisuje predizbornim prepucavanjima i pratećem političkom folkloru.

"To je po mom sudu čak i strukturni problem jer nije u interesu samoj Sloveniji. Rekao bih da je to pitanje strasti bez obzira na to koliko je racionalno. Osim što nije u tradiciji dobrosusjedskih odnosa i civilizacijskih dosega, kao i ključne ideje same Europske unije o zbližavanju, slovenski potezi su ispod svih standarda u politici", dodaje Brkić smatrajući da će Hrvatska baš zbog toga realizirati svoje ciljeve. Ne ulazeći u meritum spora, zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko napominje da pravomoćna presuda nema istu težinu u domaćem sporu i kad dolazi iz inozemstva. Provedba stranih presuda sama je po sebi delikatna u bilo kojoj jurisdikciji, svaka država sebi zadržava suvereno pravo prosuđivanja jesu li presude po nacionalnom zakonodavstvu primjenjive.

"Nije realno za očekivati da će Slovenija ili Hrvatska automatski prihvatiti presude druge države jer u Europskoj uniji ne postoji tijelo koje bi to članicama nalagalo", kaže Ljubenko ističući primjere javnobilježničkih ovrha domaćih komunalnih tvrtki, formalno sudskih odluka, koje su odbačene jer se u Europi takva nadležnost javnih bilježnika ne priznaje. Zašto su onda u Sloveniji nervozni da bi se u priču mogao uključiti ECB? "Sve je to moguće, i taj strah može biti opravdan, ne ulazim u pravne mehanizme. No, štogod je argumentacija Slovenije u tom slučaju, činjenica je da su u pitanju bankovni depoziti. To nije potraživanje s osnova kredita, to je imovina i čisto pitanje vlasništva", ističe Ljubenko. 

Plati li pak NLB milijunski račun, Slovenija gubi glavni argument zašto je zaustavljena privatizacija banke. Ne manje važno, bila bi to politička pobjeda Zagreba i konačni pad u zaborav sporazuma iz Mokrica 2013. Treća opcija u kojoj sama banka ne bi izgubila na reputaciji zbog nepoštivanja sudskih odluka (što je paradoksalno jedan od glavnih argumenata da Hrvatska prihvati arbitražnu odluku o granici) jest da se to pitanje podigne s bankarske na međudržavnu razinu, a to je upitno četiri mjeseca prije izbora u Deželi.

Oko 76.000 hrvatskih štediša nekadašnje podružnice Ljubljanske banke u Zagrebu ostalo je bez svojih deviznih depozita raspadom bivše države. Slovenija dug ne priznaje kao obvezu Nove ljubljanske banke premda je ona izrasla iz imovine Ljubljanske, već smatra da je to pitanje sukcesije što službeni Zagreb odbacuje. Stoga su PBZ i Zaba, dvije banke u koje su građani prenijeli devizne depozite, uime hrvatske države  podnijeli tužbe protiv Ljubljanske, odnosno NLB-a na sudu u Hrvatskoj.

Memorandumom Milanović-Janša u Mokricama 2013. dogovoreno da će se pitanje riješiti u okviru sukcesije, što je Slovenija (uz arbitražu o granici) tražila za ulaz Hrvatske u EU, Hrvatska tužbe stavila u 'zastoj', no nisu i povučene. Prema posljednjim informacijama, pred domaćim sudovima pokrenuto je 27 postupaka u kojima PBZ i Zaba traže povrat prenesene devizne štednje koji su štedišama isplaćeni iz javnog novca. Njih 15-ak je u tijeku jer su pred pojedinim sudovima neki objedinjeni i u različitim su fazama, a dva predmeta su na Ustavnom sudu.