Njome žitelji Gacke i Otočca nastoje sačuvati Gacku od moguće devastacije, nakon što je 60-ih godina 20. stoljeća učinjen ekocid prilikom gradnje hidrocentrale, kada je uništeno više od 20 kilometara vodotoka rijeke, kaže se u peticiji.

Također se želi potaknuti na ozbiljna i studiozna promišljanja o vraćanju u prirodnu funkciju tada isušenog dijela korita rijeke Gacke.

Uz ino, peticija koju je od sredine srpnja online potpisalo 2900 osoba, a prema riječima organizatora i veliki broj njih na papiru, traži da se Gacka i njezin speleološki sustav proglasi krškim fenomenom od posebnog značaja za Otočac, Ličko-Senjsku županiju i Hrvatsku.

Traži i da se zabrani bilo kakav zahvat u sadašnji vodotok rijeke Gacke od njezinih izvora do Šumećice kod Otočca, te da se revitaliziraju desni i lijevi krak rijeke Gacke, onaj od Otočca do Brloga, kao i onaj od Otočca do Donjeg Švičkog jezera.

Zadovoljni odazivom na peticiju

Predsjednica udruge Slavka Gerovac izrazila je zadovoljstvo tijekom potpisivanja i kazala: Uzeli su nam šezdesetih veliki dio naše rijeke i sad još hoće, tako da bismo pored ovakve rijeke mogli ostati bez vode.

Tajnik udruge Grga Kostelac dodaje da peticija uživa široku podršku svih struktura Otočca. Potpisali su je gradonačelnik Goran Bukovac i predsjednik gradskog Vijeća Tino Ostović, a dopisom su je podržali biskup Gospićko-senjske biskupije Zdenko Križić i sve braniteljske udruge s područja Otočca.

I direktor Vodovoda Hrvatsko primorje – Južni ogranak Milan Nekić kaže da podržava zaštitu Gacke kao krške pojave, ali smatra da zabrana zahvata može predstavljati najviši problem žiteljima oko rijeke.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Ističe da je teško komentirati zahtjev peticije za revitalizacijom napuštenih dionica Gacke jer smatra da to nije nimalo lako postići.

Razdvojiti energetiku i vodoopskrbu

Namjera o zahvatu vode koji Otočani smatraju rizičnim i neprijateljskim definirana je u „Sporazumu o suradnji na projektu rješavanja vodoopskrbe Hrvatskog primorja te otoka Raba i Paga kroz projekt HE Senj2“ koji su potpisali HEP, Hrvatske vode i Vodovod Hrvatsko primorje – Južni ogranak.

U njemu se kaže da „se strane slažu da treba doći do razdvajanja vodoopskrbnog i hidroenergetskog sustava“.

Vodovod sada koristi hidrotehnički kanal do lokaliteta Hrmotina, nadomak Senja, gdje uzima vodu za obradu i distribuciju korisnicima.

Nekić razloge za odvajanje obrazlaže planom izgradnje tri akumulacije u hidroenergetskom sustavu, starošću sustava vodovoda i nemogućnošću samostalnog zahvaćanja vode neovisno o hidroenergetskom sustavu. On ističe da Vodovod planira zahvaćati vodu ne mjestu gdje prirodni tok Gacke ulazi u umjetni kanal, a ne uzvodno što bi štetilo Otočcu.

Nekić izravno odgovara da je na taj zahvat potaknut gradnjom sustava HE Senj.

Voditeljica službe u tom vodovodu Martina Galić Rukavina na prezentaciji projekta u Gospiću 29. svibnja izjavila je da je održavanje vode površinskog zahvata skup proces i da u slučaju neplaniranih događaja postoji realna mogućnost obustave opskrbe pitkom vodom stanovnika priključenih na  sustav iz Hrmotina kod Senja.

Hidrolog Josip Rubinić na istoj je prezentaciji kao uzročnika problema naveo gradnju nove akumulacije HE Kosinj, čija će voda, kaže, biti neupotrebljiva za vodoopskrbu.

Ranije, u studiji „Definiranje ekološki prihvatljivih protoka Gacke i Like: hidrološke i hidrogeološke podloge“, Rubinić je napisao da bi „kritičan problem“ za vodoopskrbu Primorja i otoka „moglo biti razdoblje od nekoliko početnih godina rada buduće akumulacije Kosinj (…) kada dolazi do pogoršanja kakvoće vode uslijed procesa raspadanja organske tvari koja se nalazi u zaplavnom prostoru akumulacije, s mogućim pogoršanjima kakvoće vode do te mjere da ih ne može pročistiti.

To je u dosadašnjim pripremnim aktivnostima vezanim uz izgradnju sustava HE Senj 2 bila potpuno zanemarena okolnost koja traži osiguranje primjerenog rješenja“?

Suprotne tvrdnje o kvaliteti voda

Međutim, Studija utjecaja na okoliš (SUO) HE Kosinj nigdje ne spominje probleme s vodoopskrbom, ni za vrijeme izgradnje ni tijekom korištenja. Dapače, kaže da će se u svim aspektima rada HE Kosinj voditi računa o vodoopskrbi.

Na pitanje kako komentira suprotne tvrdnje tih dokumenata, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odgovara da dvije konstatacije potječu iz dva posve različita dokumenta te se ne mogu uspoređivati.

Prvi navod odnosi se na mjeru zaštite voda od opasnih tvari i materijala koji nastaje pri izgradnji akumulacije Kosinj, a koje potencijalno mogu onečistiti vodu koja se koristi, osim u energetske svrhe, i za javnu vodoopskrbu sjevernog dijela Primorja i otoka, kaže Ministarstvo.

Međutim, SUO na stranici 719. izričito kaže da nema nikakvih štetnih emisija koje bi mogle utjecati na područja posebne zaštite voda, a na stranici 419. da neće doći do intenzivnijeg razvoja primarne organske produkcije.

Prema potpisanom sporazumu na kojem nema datuma njegova potpisivanja, trošak izgradnje iznosio bi 266 milijuna kuna, koji bi Vodovod i HEP dijelili po pola, a u novije vrijeme cijena projekta iskazana je na 200 milijuna eura, u kojem bi HEP sudjelovao sa 100 milijuna eura i s isto toliko Hrvatske vode.

Iz Hrvatskih voda se nisu osvrnuli na razliku u tvrdnjama o kvaliteti voda, ali su odgovorili da je njihova djelatnost upravljanje vodama prema Zakonu o vodama, te da je njim propisano da Hrvatske vode sudjeluju u sufinanciranju gradnje građevina javne vodoopskrbe i vrše nadzor nad namjenskim trošenjem sredstava u gradnji.

Zabrinutost s razlogom

Bivši dugogodišnji ravnatelj HEP-ove tvrtke u Rijeci, umirovljeni Branimir Pinčić smatra da je prezentacija EU Projekta u Gospiću eksplicitno potvrdila da je cijela ideja o gradnji, odnosno odvodnji Gacke za vodoopskrbu posljedica izgradnje novog hidroenergetskog sustava s akumulacijom Kosinj.

„Dakle, rijeka Lika, nakon izgradnje akumulacije Kosinj, izgubljena je za vodoopskrbu“, kaže on i dodaje da je trošak izgradnje planiranog vodovoda od Gacke do Senja od oko 200 milijuna eura izravna posljedica izgradnje sustava s akumulacijom Kosinj.

Bude li se taj sustav izgradio, bez pitke vode će ostati najprije Primorje, a onda i Lika“, kaže Pinčić.

Dodaje da nije protiv izgradnje hidrocentrale, ali smatra da je ona moguća i bez uništenja naselja i vodotoka.

Predlaže izgradnju akumulacije na Donjem Švičkom jezeru. Ona ne bi potopila ni jedan gospodarski objekt, a renaturalizira bi sjeverni i južni krak Gacke te Donje Švičko jezero, koji su ostali bez vode izgradnjom HE Senj.

Pinčić kaže da je predlagao HEP-u to alternativno rješenje, ali da nikad nije dobio odgovora.

HEP nije odgovorio na upite o gornjim tvrdnjama.

Ugledni hidrolog krša Ognjen Bonacci kaže da podržava zabrinutost inženjera Pinčića i građana Otočca koji su potpisali peticiju.

On upozorava da hidrološki odnosi između rijeka Like i Gacke nisu dovoljno poznati i da iz rijeke Like podzemno otječe u Gacku oko pet kubičnih metara vode u sekundi. U slučaju izgradnje akumulacije u Kosinju taj iznos mogao bi se višestruko povećati, pa planovi zahvata na tim rijekama kriju „velikog mačka u vreći“, kaže profesor emeritus Bonacci.

Odavno sam objavio i javno prezentirao činjenicu da će akumulacija Kosinj gubiti ogromne količine vode, ali mene nitko ne pita za HE Kosinj, a još manje o vodovodu.

No ostaje činjenica da su veze rijeka Like i Gacke snažne, što se odnosi i na potencijalne negativne utjecaje Like na Gacku, zaključio je bivši direktor Hidrološkog programa UNESCO-a Ognjen Bonacci.