U zaključnim stajalištima Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nakon dvotjednog posjeta Hrvatskoj malo je toga ohrabrujućeg u ocjenama stanja i kratkoročnih, pa i srednjoročnih perspektiva gospodarstva.
Situacija je vrlo teška, a zbog strukturnih slabosti, situacije kod glavnih trgovinskih partnera i činjenice da su "makroekonomske politike koje bi brzo mogle oživjeti rast izvan dosega Vlade" potencijal rasta je slab. Čeka nas još jedna, šesta u nizu godina gospodarskog pada, i to između 0,5 i 1 posto. A iako se od 2015. očekuje postupni oporavak, MMF-ove procjene dugoročnog potencijala rasta Hrvatske po stopi od oko 2 posto djeluju prilično neveselo imaju li se na umu razina i troškovi servisiranja javnog duga. Uz takvo stanje i izglede pomalo je neočekivana doza benevolentnosti i razumijevanja koju 'ememefovci' pokazuju prema mjerama i politici Vlade, uključujući i plan da se rebalansom fiskalna prilagodba u većoj mjeri, "s oko dvije trećine", osloni na povećanje prihodne strane proračuna.
Ako pak netko u Vladi i na osobnoj razini može biti zadovoljan zaključnim ocjenama šefa izaslanstva MMF-a Johannesa Wieganda, to je ministar Slavko Linić.Prije svega to vrijedi za otvorenu podršku za predstečajne nagodbe kao "važan instrument restrukturiranja gospodarstva". Ako ima slabosti i problema u provedbi, treba analizirati i poboljšati sustav, a ne ga dovoditi u pitanje, istaknuo je Wiegand. Štoviše, kako u MMF-u kao jedan od važnih uzroka dugogodišnje krize smatraju prezaduženost cijelog sustava, na tragu predstečajeva bi, kažu, trebalo tražiti i rješenja za problem prezaduženosti kućanstava, čime bi se potaknula njihova potrošnja. Usto, na Linićev mlin ide i sklonost MMF-a prema još nekim potezima koje je on zagovarao, a dosad mu nisu prolazili zbog neslaganja koalicijskih partnera ili stranačkih kolega.
Uvođenje poreza na nekretnine i kamate na štednju te proširenje osnovice poreza na dobit Wiegand navodi kao "produktivnije načine" da se osiguraju dodatni proračunski prihodi nego što je to vraćanje stope zdravstvenih doprinosa sa 13 na 15 posto. Iako se time opet povećavaju troškovi poslovanja, i prema tom planu u Fondu su dobrohotni ističući da su usporedno s tim rasterećenjem u zdravstvu povećane dubioze. Dok se za ovu godinu u fiskalnoj konsolidaciji prihvatljivim (zbog manjeg sputavanja rasta) smatra jače oslanjanje na prihode, s početkom oporavka dogodine fokus bi trebalo prebaciti na rashode, kaže Wiegand. To podrazumijeva ubrzanje strukturnih reformi, od onih vezanih uz efikasnost javnih poduzeća do zdravstva i tržišta rada.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu