U izvješću o radu Vlade u proteklih godinu dana premijer Zoran Milanović poručio je danas u Hrvatskom saboru kako će Vlada biti uporna i strpljiva u provođenju koncepta u kojem se rast bazira na novom zapošljavanju, proizvodnji i izvozu.

"Znamo da će se ta upornost i strpljivost isplatiti i da efekti koje će dati inzistiranje na tom konceptu neće biti kratkotrajni i površni", rekao je Milanović. Pritom je odbacio optužbe da njegova Vlada nije dovoljno hrabra za poduzimanje radikalnih reformi i uvjeren je, kaže, da su strukturna poboljšanja izvediva i bez drastičnih mjera i šokova.

„Određene se reforme provode, no izostaju reforme u najvažnijim područjima, kao što je zdravstveni sustav, promišljanje što napraviti s mirovinskim sustavom, reformom javne uprave, koja ne samo da nije dovoljno efikasna u pogledu troškova, nego predstavlja i veliku prepreku gospodarskom rastu“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Ističe kako se već dulje vrijeme izbjegavaju reforme, kako u onim 'zlatnim vremenima' gospodarskog rasta, tako i u vrijeme kada je kriza započela.

„A to odbijanje suočavanja sa stvarnošću i nužnim promjenama imat će za posljedicu da će sve te promjene morati biti puno agresivnije. Ne postoji magično rješenje za gospodarski rast, treba provesti reforme i uložiti napore koji će rezultirati nužnim poboljšanjima“, ističe Šantić.

Milanović se pohvalio rastom izvoza i industrijske proizvodnje u ovoj godini, dok je povećanje broja zaposlenih cilj kojemu, kaže, teže sve Vladine mjere. Iznio je pritom podatke o padu broja nezaposlenih.

„Međutim, broj zaposlenih na godišnjoj razini pada, a da bi se taj problem riješio mora se dubokim strukturnim reformama pokušati stvoriti povoljnije poslovno okruženje. Tako bi u kratkom roku rast privatnih investicija mogao izvući zemlju iz recesije, dok bi u srednjem i dugom roku pokretač rasta gospodarstva trebalo biti povećanje konkurentnosti izvoza“, kaže Šantić.

Za europsku Proceduru prekomjernog deficita, kroz koju Hrvatska prolazi, Milanović kaže da "nije ništa drugo nego transparentan i kontroliran proces uspostave stabilnih i održivih javnih financija“.

"Nama ne treba Hrvatska u kojoj će statistike pokazivati brojeve kojima će aludirati svjetske rejting agencije, Europska komisija ili međunarodne financijske institucije, dok će za to vrijeme naši građani biti sve siromašniji i obespravljeniji", kazao je Milanović.

Šantić, pak, ističe da mi moramo radi samih sebe mijenjati fiskalnu politiku.

„Imamo nepovoljnu strukturu javne potrošnje, što vodi u neprestano povećanje prihoda proračuna. A to vodi do povećanja poreznog opterećenja privatnog sektora i djeluje prorecesijski. Uz sadašnju strukturu javne potrošnje i povećanje javnog duga, što predstavlja najveći rizik za cjelokupno gospodarstvo, opravdanje da to pomaže gospodarskom rastu naprosto ne stoji“, zaključuje Šantić.

Jurčić: Milanović je tumačio podatke kako njemu odgovara

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić ocijenio je da je Milanovićev govor bio državnički, školski i filmski govor uspješnog premijera, no da je stvarnost ipak malo drugačija.

"Govor je bio takav kakav treba izgledati premijerski govor", kazao je za Hinu Jurčić. No, napomenuo je da je premijer, što se tiče gospodarstva, tumačio podatke kako njemu odgovara, dakle pozitivno.

"Međutim, stvarnost je malo drugačija", rekao je Jurčić.

Politika socijaldemokrata je zaštita radnika i radničkih prava, a oni povlače poteze koji ostavljaju ljude bez posla, napominje.

"Imate primjer brodogradilišta Kraljevica koje je otišlo u stečaj, Gredelja koji ima i tehnologiju, ljude i tržište, a ide u stečaj i prema likvidaciji dok ljudi ostaju bez posla", naveo je Jurčić.

Kazao je i kako premijer predstečajne nagodbe tumači pozitivno pa iznosi koliko je radnih mjesta sačuvano, ali nije rekao koliko je radnih mjesta ugroženo i uništeno zbog toga što su ljudi u predstečajnoj nagodbi ostali bez naplate svojih potraživanja.

Smatra da je u redu činjenica da je premijer svoj govor počeo s elementarnom nepogodom, no napomenuo je i da je ovo je trebao biti izvještaj za cijelu godinu, a ne samo za tu nepogodu.

"Naravno, ide se na sentimente. Ali naša je glavna elementarna nepogoda, koja traje već šest-sedam godina, kontinuirano uništavanje radnih mjesta i to dvjesto tisuća. Premijer nije iznio niti jedan konkretni prijedlog koja je njihova politika za kreiranje radnih mjesta, već samo da se to treba dogoditi kao nus produkt neke druge politike. Ali ne znamo koje", kazao je Jurčić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny žali, pak, što premijer Milanović nije najavio potrebne reforme u državnom sektoru te što još uvijek ističe razliku u upravljanju ekonomikom poduzeća i ekonomikom javnog sektora, a ne spominje niti reforme u sustavu zdravstvenog osiguranja i bolničkog sustava, kao i nužne reforme u socijalnoj sferi, koje su neodgodive.

"Premijer se očito opredijelio za reforme niskog intenziteta, unatoč jučerašnjim preporukama iz Europske komisije, koje naglašavaju snažne i radiklane reforme. Takav pristup predstavlja kupovinu vremena, isključivo je politički inspiriran i nije u funkciji opravka i otvaranja novog ciklusa ekonomskog rasta", izjavio je Novotny za Hinu.