Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić izjavio je danas da je podnio ostavku na članstvo u savjetu za monetizaciju javnog duga vezanog za Hrvatske autoceste (HAC) i Autocestu Rijeka – Zagreb (ARZ) jer je u radu tog tijela, kako tvrdi, uočio niz nepravilnosti i netransparentnost provođenja postupka.

Stanić je novinarima rekao kako je nakon nekoliko prijedloga da se odustane od monetizacije putem koncesije za autoceste, jer to smatra najnepovoljnijim rješenjem, bez obrazloženja ostao bez informacija o tijeku priprema za monetizaciju.

"Smatrao sam svojom dužnošću da sve ono što nije tajna i intelektualna imovina savjetnika javnost mora znati jer se radi o imovini svih hrvatskih građana i najvećoj transakciji u povijesti Hrvatske", rekao je Stanić.

Od savjetnika za monetizaciju je, kaže, tražio da ispune svoju obvezu i dostave ostale modele monetizacije duga, a ne samo koncesiju, jer im je plaćeno da izrade sve modele kako bi se odabrao najpovoljniji.

Upozorio je da savjetnici nisu u sedmodnevnom roku, koji je odredio resorni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, izradili plan ostalih načina koncesioniranja, no unatoč tome s njima nije raskinut ugovor.

Od tada nije bio pozivan na sastanke niti je dobivao dokumentaciju pa je danas podnio zahtjev da mu se dostave dokumenti i komentari temeljem kojih je dolazilo do izmjena ugovora o koncesiji koji se priprema.

Stanić je također upozorio da za niz dionica autocesta nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, dodavši kako su mu se javljali ljudi koji smatraju da su oštećeni.

Budući da se prema anketama većina ispitanika protivi koncesiji, Stanić smatra da je Vlada morala javni interes provjeriti referendumom.

Ustvrdio je da bi se davanjem autocesta u koncesiju napravila velika šteta proračunu koji bi, prema procjenama sindikata, izgubio između 80 i 100 milijardi kuna.

Ministarstvo: imovinsko-pravni odnosi nisu zapreka monetizaciji

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi oko zemljišta na kojem su izgrađene autoceste nisu zapreka monetizaciji, poručili su danas iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa aktualizirala je saborska zastupnica i predsjednica ORaH-a Mirela Holy koja je premijeru Zoranu Milanoviću postavila zastupničko pitanje odnose li se odredbe Zakona o koncesiji, koje propisuju razrješenje imovinsko-pravnih odnosa prije početka davanja koncesije, na započeti postupak monetizacije autocesta.

U Ministarstvu kažu kako raspolažu pravnim mišljenjem prema kojem se odredbe na koje se poziva zastupnica Holy, ali i organizatori referenduma protiv monetizacije, odnose na davanje koncesije za građenje, kao primjerice u slučaju koncesije za Zračnu luku Zagreb.

Kod takvih koncesija, koje uključuju izgradnju, moraju se riješiti imovinsko-pravni odnosi i otkupiti zemljište prije davanja koncesije.

Kod koncesioniranja autocesta odnosno monetizacije njihova duga je drukčije, jer bi se one u tom postupku dale na upravljanje, bez građenja i prijenosa vlasništva, to jest autoceste bi za cijelo vrijeme koncesije ostale vlasništvo Republike Hrvatske,

Koncesionaru se ne bi "dala zemlja", nego izgrađena autocestovna infrastruktura na upravljanje, a imovinsko-pravni odnosi i sporovi rješavali bi se odvojeno.

Po istom načelu i odredbama koje spominju Holy i organizatori referenduma, ni HAC ni ARZ ne bi mogli upravljati autocestama, jer su i oni samo koncesionari koji upravljaju, a ne vlasnici autocesta.

Što se tiče samog postupka monetizacije, 24. rujna nacrt koncesijskog ugovora poslan je ponuđačima koji su iskazali interes za sudjelovanje u natječaju za monetizaciju.

Od toga dana oni imaju 45-dnevni rok za dostavu neobvezujućih ponuda, to jest do 7. studenoga, a iznimno još dva tjedna ako ne stignu prikupiti obimnu dokumentaciju. Nakon toga će ponude biti pregledane i analizirane, a potom slijedi poziv ponuđačima na pregovore koji bi trebali završiti do Božića.

Obvezujuće ponude bi prema planu Ministarstva trebale uslijediti krajem siječnja, a odluka o koncesionaru krajem veljače iduće godine.