Zamašnjak kreditiranja ubrzao je u lipnju i srpnju,- reflektirajući oporavak uz dobro prolazno vrijeme turističke sezone na krilima povoljne epidemiološke situacije.

Ukupni krediti krajem srpnja porasli su 3,2 posto na godišnjoj razini pri čemu su potražnju gurale (uvijek prisutne) potrebe države i pojačano zaduživanje građana.

Rast kredita kućanstvima dosegnuo je 4,3 posto (gledano prema transakcijama) uslijed skoka stambenih te gotovinskih kredita koji su po prvi puta nakon osam mjeseci klizanja u srpnju bili u plusu.

Kreditni portfelj banaka prema državi krajem srpnja porastao je 1,3 posto u odnosu na lani, a privatnom sektoru 2,3 posto (3,3 posto prema transakcijama), ilustriraju najnovije brojke HNB-a.

Premda je prva godina pandemije, kad su banke u pitanju, bila obilježena trendom rasta kreditiranja, iako blažim tempom, dodatni zamah ponovno je došao na krilima 10,4-postotnog skoka stambenih kredita potpomognutih državnim subvencijama.

Gotovinci su s blagih 0,1 posto rasta prekinuli trend pada signalizirajući da su sredinom ove godine građani (naposljetku) ponovno spremni jače trošiti. Hoće li se trend i nastaviti ostaje vidjeti, no u idućim mjesecima na sliku gotovinskih kredita moglo bi se preliti rješenje problematike prešutnih minusa koje se ovih dana traži na relaciji HNB-Vlada-banke.

Da je kreditiranje, kao i ekonomija, još daleko od “starog normalnog” pokazuje i da su svi ostali krediti kućanstvima zajedno zadržali oštru godišnju stopu pada od 4,3 posto. Slično je i kod poduzeća koja još uvijek oprezno važu odluke o zaduživanju pa su krediti tvrtkama bili su 0,3 posto manji u srpnju u odnosu na isti lanjski mjesec.

Takva kretanja ponajviše se tumače smanjenom potražnjom za obrtnim sredstvima (-6,2%) koja je obilježila početak krize jer su poduzetnici suočeni s neizvjesnošću pandemije i reperkusija na poslovanje gomilali zalihe likvidnosti.

No, i ulaganja su još pod pauzom: investicijski krediti nastavljaju padati (-3,5%), a pozitivne predznake u slučaju korporativnog sektora ostvaruju samo krediti za ostale namjene, 14,6 posto.

Bitnijih promjena trenda nema ni u ovisnosti o veličini tvrtki. Rast kreditiranja bilježe samo srednje veliki sa stopom od 7,5 posto na godišnjoj razini, dok izloženost prema ostalima se smanjuje.

U slučaju mikro tvrtki portfelj kredita smanjen je 5 posto u godinu dana, a malim poduzetnicima za 3,9 posto. Kod onih najvećih, koji stvaraju najviše dodane vrijednosti ekonomiji, korekcija izloženosti još traje te je krajem srpnja iznosila 4,2 posto.

Pad kredita nefinancijskim društvima rezultat je ne samo smanjene potražnje i odgađanja većih projekata za narednu godinu, nego i nešto većeg volumena prodanih potraživanja u drugom kvartalu na što ukazuju podaci o transakcijama prema kojima su krediti u srpnju zabilježili porast od 1,6 posto na godišnjoj razini”, ističu iz PBZ istraživanja.

Dodaju da trend potvrđuje i statistika novih kredita prema kojoj su u prvih sedam mjeseci posebno snažan rast od 12 posto na godišnjoj razini ostvarili novi krediti plasirani velikim poduzećima.

Prostor za to donio je oporavak pojedinih grana gospodarstva koji se prelijeva na komotniji manevarski prostor za servisiranje obveza prema bankama. Uz prodaje potraživanja sa strane kreditora, kontinuirano se smanjuje iznos duga pod moratorijima.

Subvencije APN-a

Nije zgorega primjetiti da, vrlo slično kao i prošle godine, na kretanja kreditne potražnje značajan utjecaj ima država. Upravo su spomenute subvencije Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) ključne za skokove stambenog kreditiranja (ne ulazeći u posljedice takvih intervencija na tržište nekretnina i cijene), dok se dio zaduživanja tvrtki također naslanja na neku vrstu pomoći države, poput fiskalnih potpora ili programa jamstava.

Kretanje štednje, druge strana medalje zaduživanja, i dalje ocrtava zdravu dozu opreza u privatnom sektoru.

Unatoč svom optimizmu, rekordnom rastu BDP-a u drugom tromjesečju godine i rušenju rekorda potrošnje u turističkoj sezoni, nastavljeno je ubrzano slijevanje štednje u banke. Ukupni depoziti krajem srpnja podebljani su 9,8 posto na godišnjoj razini “nadmašivši time čak i visoke stope zabilježene prošle godine u mjesecima nakon izbijanja pandemije”, pocrtavaju iz PBZ-a.

Nije iznenađenje da uz kamate praktično blizu nule klijenti biraju štednju po viđenju umjesto oročavanja; a vista depoziti rasli su 22,7 posto, kunska štednja 0,5 posto, dok devizna bilježi skok 2,4 posto.

Privatni sektor u prethodnom razdoblju bio je glavna lokomotiva štednje; depoziti građana rastu po najvišim međugodišnjim stopama od ožujka 2009. (8,4 posto), a poduzeća 13,2 posto.

Nastavak rasta

S obzirom na rezultate sezone, nastavak takvih kretanja kreditiranja i štednje realno je očekvati u naredna tri mjeseca. “Do kraja godine očekujemo nastavak snažne kreditne potražnje kućanstava i blage potražnje korporativnog sektora, kao i približavanje stope rasta depozita umjerenijim razinama”, kažu u PBZ-u.

Sezona je nadmašila prognoze, a s njima i prihode gospodarstva u cjelini.

Ipak, bitnu dozu neizvjesnosti donosi jesenski, četvrti val epidemije koji je zacrvenio čitavu zemlju. Sa samo 40,4 posto ukupno procijepljenog stanovništva i dnevni broj novozaraženih slučajeva koji je premašio 1000, raste pritisaka na bolničke kapacitete pa je realno očekivati nove restrikcije.

O njihovom obujmu ovisiti će i udar na gospodarstvo, a time na sposobnost i spremnost klijenata da se zadužuju.