Rast stambenih kredita ne posustaje. Pod utjecajem programa državnog subvencioniranja u srpnju je nastavljeno njihovo snažno povećanje, čime je i stopa njihova godišnjeg rasta dodatno ubrzala.

Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, “stambenjaci” su tijekom srpnja u odnosu na mjesec prije zabilježili porast za 1,1 milijardu kuna ili 1,7 posto, a u međugodišnjim usporedbama stopa rasta im se s 10,1 posto sredinom godine s krajem srpnja ubrzala na čak 10,6 posto.

Bude se i ‘gotovinci?

Iako se i kod gotovinskih nenamjenskih kredita ponovno budi potražnja, što se u srpnju očitovalo u mjesečnom porastu za dvjestotinjak milijuna kuna, na godišnjoj razini gotovinci su i dalje ispod jedan posto rasta.

Tako, unatoč dvoznamenkastoj stopi stambenih, ukupni krediti stanovništvu trenutno bilježe povećanje za znatno umjerenijih 4,3 posto (s tim da su u lipnju bili na 4 posto).

Komentirajući monetarna kretanja u srpnju, analitičari središnje banke navode da su ukupni domaći plasmani, ne računajući one središnjoj državi, na mjesečnoj razini porasli za 1,5 milijardu kuna ili 0,6 posto, na 242,2 milijarde kuna, pri čemu je prirast gotovo u cijelosti rezultat rasta kredita.

U odnosu na godinu dana prije rast ukupnih plasmana ubrzao je s 3,8 posto sredinom godine na 4,1 posto. Nasuprot bujanju kreditnog portfelja građana, krediti poduzećima su tijekom srpnja smanjeni za oko 200 milijuna ili 0,3 posto.

Ipak, u međugodišnjim usporedbama time je rast kredita poslovnom sektoru neznatno i ubrzao (jer je u lanjskom srpnju pad bio i nešto izraženiji). U njihovu slučaju to znači mali pomak na razmjerno skromnim stopama rasta, sa 1,5 na 1,6 posto promatrano na osnovi transakcija.

Promatra li se na temelju promjene stanja kredita, 85,3 milijarde kuna je nešto niže nego godinu prije.

Krupniji pomaci

Mnogo krupniji pomaci događaju se kod rasta depozita. U prošli mjesec ušlo se s više od 350 milijardi kuna ukupnih depozita što je čak 8,5 milijardi ili 2,5 posto (na osnovi transakcija) više nego mjesec prije, pokazuju podaci središnje banke. Na godišnjoj razini pak depoziti su porasli za više od 31 milijardu kuna ili 9,7 posto.

Prema svemu sudeći, više-manje nulte kamatne stope na depozite zbog kojih se već dugo raspreda o traženju isplativijih alternativa štednje/ulaganja, zasad nisu smetnja rastu depozita. Utjecaj niskih kamata u prvom redu se odražava na ročnu strukturu, odnosno skraćivanje ročnosti.

Prema HNB-u, depoziti kućanstava u srpnju u odnosu na lipanj ove godine porasli za 3,3 milijarde ili 1,4 posto. Na godišnjoj razini njihov porast premašuje 18 milijardi kuna, što predstavlja povećanje za 8,4 posto.

Relativno gledano, porast depozita i izraženiji je u sektoru poduzeća, što se u posljednje vrijeme zacijelom dijelom može pripisati i turističkoj sezoni, ali i općenito oporavku gospodarske aktivnosti boljem od prvotnih očekivanja.

Tijekom srpnja depoziti poduzeća povećani sz u odnosu na mjesec prije za 5,2 milijarde ili šest posto. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine pak uvećani su za 10,7 milijardi kuna, što je povećanje za 13,2 posto.