Prijedlog dopune zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojim bi se ukinuo državni poticaj za štednju prikupljenu i tijekom 2015. utemeljen je na pogrešnim tezama i netočnim informacijama, što stvara netočnu i zavaravajuću sliku o efikasnosti stambene štednje i koristima za gospodarstvo, istaknuto je u utorak na konferenciji za novinare Odbora za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB).

Predsjednik Uprave Wuestenrot stambene štedionice Zdravko Anđel naglasio je kako je Ministarstvo financija u ponedjeljak objavilo nacrt izmjena zakona, a bez ikakve konzultacije sa stambenim štedionicama i stručnom javnošću.

Ministar financija je postupio sukladno običajima koji vladaju već nekoliko godina u tom ministarstvu – bez ikakvih se konzultacija ili uvažavanja bilo kakve argumentacije, na jedan vrlo štetan i loš način mijenja zakon, rekao je Anđel.

Dodao je i kako su stambene štedionice predložile model u kojem bi se iznos poticaja prilagođavao kamatama na tržištu. U razdoblju u kojem su kamatne stope niske, bili bi niži poticaji i obrnuto, ali formula kako se poticaj izračunava za svaku godinu mora biti zagarantirana da bi štediše bile sigurne da će kamate u štedionicama s državnim poticajima uvijek biti atraktivne, odnosno da će im davati vrijednost koja ih motivira da drže svoju ušteđevinu barem pet godina u stambenim štedionicama, pojasnio je Anđel.

No taj prijedlog, dodaje, nisu uspjeli nikome predstaviti, iako su još sredinom rujna zatražili sastanak s ministrom financija.

U Odboru tvrde i da bi se tim modelom ostvarile značajne uštede za proračun. Prema grubim procjenama, obveze države primjerice za 2014. bi se kretale između 30 i 40 milijuna kuna, kaže Anđel.

Po podacima Odbora za stambenu štednju, u sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uključeno više od 700.000 građana, prosječna godišnja ušteđevina po klijentu iznosi 3.500 kuna, a prosječan iznos stambenog kredita 320.000 kuna.

Štedionice su kumulativno od početka rada odobrile ukupno 6,4 milijarde kuna stambenih kredita. Krajem 2013. udio kredita odobrenih u stambenim štedionicama u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj iznosi oko 6,4 posto, iako su te štedionice u ukupnoj aktivi bankarskog sektora zastupljene samo sa 1,7 posto.

Anđel ističe i da je kreditna aktivnost štedionica u porastu – samo u 2013. su odobrile 833 milijuna kuna kredita ili više od 20 posto svih stambenih kredita odobrenih u Hrvatskoj.

Napominje i kako uz pozitivne učinke na državni proračun, sustav stambene štednje potiče gospodarski rast kroz stambenu izgradnju, doprinosi zaposlenosti i smanjenju sive ekonomije.

Predsjednica Uprave Prve stambene štedionice Katarina Šobat kazala je kako je za stabilnost sustava ključno državno poticanje depozita, jer se njima osiguravaju dugoročni izvori za odobravanje kredita, a isplata poticaja za državu ne predstavlja trošak proračuna, već ulaganje koje donosi značajan povrat i doprinosi povećanju BDP-a.

Po podacima Instituta za javne financije, država je dosad za poticaje za stambenu štednju isplatila 2,3 milijarde kuna, u proračun se vratilo 3,6 milijardi, a dodana vrijednost u gospodarstvu je 4,8 milijardi kuna.

Iz Odbora za stambenu štednju HUB-a opovrgavaju tezu Ministarstva financija o godišnjem iznosu od 200 milijuna kuna koliko se iz proračuna isplaćuje za poticaje, navodeći podatke iz izračuna Instituta za javne financije da je za poticaje za 2013. potrebno oko 100 milijuna kuna.