S obzirom na ponovno ubrzavanje u kolovozu i sve bližu superizbornu 2024., inflacija bi ove jeseni mogla biti vruća politička tema. Dok Vlada teatralno sastanči s trgovcima oko zamrzavanja cijena 30-ak namirnica i ograničava cijene struje, podizanje kamatnih stopa u Europi i pogoršanje u glavnim trgovinskim partnerima, hlade kreditnu potražnju u Hrvatskoj.

Zahtjevi tvrtki za novim kreditima u lipnju i srpnju su gotovo stali na mjesečnoj razini, iako godišnji rast i dalje dvoznamenkast zbog baznih efekata. S prošlotjednom odlukom Europske središnje banke da podigne referentnu stopu za još četvrtinu postotnog boda, na 4 posto, efekt bi se izgledno mogao nastaviti i prema kraju godine.

Ključno pitanje je, može li i u kojoj mjeri, ispuhati inflatorne pritiske? Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, domaća inflacija u kolovozu je ubrzala na 8,5 posto na krilima energenata i rasta cijena usluga. Istovremeno, u eurozoni je prikočila na 5,3 posto, no monetarna politika je svejedno posegnula za dodatnim zaoštravanjem.

“Bilo kakvo hlađenje potražnje za kreditima tvrtki ili preispitivanje poslovnih odluka jedan je od faktora koji djeluje na smirivanje inflacije, no pitanje je može li biti presudan”, kaže glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja. Smatra da su šokovi na strani ponude, od poremećaja u globalnim lancima opskrbe, efekata rata u Ukrajini i energetskog šoka, imali veći utjecaj na inflaciju u Europi nego u SAD-u gdje cijene jače gura potražnja.

Posljednje brojke HNB-a ukazuju da su ukupni krediti nastavili rast u srpnju, za 246 milijuna eura (0,7%) razmjerno snažnim intenzitetom, kao i proteklih mjeseci. Kod kredita tvrtkama rast bilježe zajmovi za investicije, nešto manjoj mjeri za obrtna sredstva, no istodobno su se smanjili krediti za turizam, faktoring i udjeli u sindiciranim kreditima što je prigušilo ukupan porast kredita, tek 27 milijuna eura poduzećima. Premda je na godišnjoj razini kreditiranje poduzeća usporilo s 13,5 posto na (i dalje visokih) 10,8 posto, matematika maskira realnu sliku zbog baznog efekta.

Analitičari HNB-a utvrdili su da su kamatne stope na kredite tvrtkama rasle znatno sporije nego u eurozoni/S. Šimunović/PIXSELL

Kod građana je pak primjetan najsnažniji rast stambenih kredita u posljednjih godinu dana, od 158 milijuna eura, no izgledno je posljedica kasne realizacije APN-ovog programa subvencioniranja zbog štrajka u pravosuđu.

Gotovinski nenamjenski krediti uobičajeno bilježe solidan rast od 67 milijuna eura. Srpanjska slika odražava godišnji nastavak ubrzanja kreditiranja građana na 6,9 posto, uz ubrzanje nenamjenskih kredita od 6,8 posto te stambenih od 9,5 posto.

U Hrvatsku se, zasad, više referentne kamatne stope sporije prelijevaju na kredite i depozite nego u ostatku eurozone. To je ujedno dobra vijest za dužnike kojima je kamatni udar manji, ali loša deponentima jače izloženim inflaciji. Loša je i za monetarnu politiku kojoj kamatni kanal prijenosa ograničava dosege intervencija u cijenu novca.

Analitičari HNB-a utvrdili su da su kamatne stope na kredite tvrtkama rasle znatno sporije nego u eurozoni, dok su cijene stambenih i potrošačkih kredita među najnižima, a slična je situacija i s depozitima. Kao ključne faktore za to ističu pad premije rizika zemlje i ogroman višak likvidnosti zbog uvođenja eura, stabilnu depozitnu bazu, nizak omjer kredita i depozita te mali udio promjenjivih kamatnih stopa pri odobravanju kredita.

Većim bankama lakše
Poznato je da su velike banke, klasificirane kao sistemski važne, iskoristile tržišnu poziciju i brže od malih prenijele rast kamata na kredite klijentima. Za povećanje od 100 baznih bodova (1 bod), krediti poduzećima poskupili su oko 55 bodova dok su ostali kreditori kamate podignuli dvostruko manje, za 23 boda. Razlike postoje i kod cijena oročenih depozita poduzeća, ali i stambenih kredita stanovništvu. Ono gdje nema razlike između velikih i malih su potrošački krediti, kao ni kamate na oročenja građana.

“Veće banke mogu iskoristiti tržišnu poziciju da u razdobljima rasta ključnih kamatnih stopa više povećavaju kamatne stope na kredite i manje na depozite od manjih banaka, dok u razdoblju spuštanja ključnih kamatnih stopa mogu sporije spuštati kamatne stope.

Sistemski važne banke imaju i manji udio loše aktive, bolju kapitaliziranost, troškovno su efikasnije te imaju manji udio depozita u ukupnim izvorima sredstava što je pridonijelo jačem kamatnom prijenosu”, objašnjavaju u HNB-u. Može li stoga S&P-ovo najnovije poliranje državnog rejtinga još usporiti kamatni prijenos? Teško, smatraju u središnjoj banci.

Napominju da se ocjenama rejting agencija često u javnosti pridaje i prevelik značaj i pogrešno pretpostavlja da su one te koje dominantno određuju kamatne stope. Iznimka su izvanredni događaji, poput gubitka investicijskog rejtinga. Za tržište promjena rejtinga nije pretjerano iznenađenje već potvrda onog što sudionici već znaju i već su uračunali u trošak zaduživanja države, poduzeća i građana.

“U tom slučaju samo poboljšanje kreditnog rejtinga neće utjecati na smanjenje troška zaduživanja države pa tako ni poduzeća i građana u trenutku objave novog rejtinga”, kažu u središnjoj banci.

Pogoršano okruženje tvrtki
Na pitanje što će se događati s kreditiranjem tvrtki do kraja godine i jesmo li dosegli točku infleksije koja bi mogla preokrenuti borbu s inflatornim pritiscima, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić odgovara da je to teško prognozirati.

“Neizvjesnost je naglašena, a kamatne stope rastu, zaoštravaju se uvjeti kreditiranja, pa je u zadnja dva mjeseca kreditiranje poduzeća stagniralo. Međunarodno okružje se pogoršava, što se u malim otvorenim gospodarstvima, kakvo je Hrvatska, prelijeva na domaće cijene i djeluje na usporavanje inflacije.

I kod kreditiranja građana, barem za stambene kredite, uskoro bi moglo biti vidljivo usporavanje. Unatoč lošijim signalima, ECB i HNB još nisu korigirali projekcije, a ono što bi moglo usporiti smanjenje inflacije je rast pritisaka na plaće”, zaključuje Šošić.