U farmaceutskoj industriji uzbuđenja nikada ne manjka. Lanjska, 2023. kao najvrjedniju u godini donijela je Pfizerovu akviziciju biotehnološke kompanije Seagen za približno 43 milijarde dolara. Njome je moćni proizvođač Viagre i cjepiva protiv Covida-19 proširio svoj portfelj u jednom od najbrže rastućih područja onkologije pribavljajući si pristup inovativnim lijekovima namijenjenim specifičnim tumorskim stanicama.

Međutim, upravo zbog potonuća prodaje cjepiva i lijekova protiv virusa koji je uzrokovao najveću globalnu paniku modernog vremena Pfizeru je prihod pao za 41 posto u odnosu na 2022. na 58,5 milijardi dolara. Zbog takvog je pada nakon postignutog rekorda industrije 2022., i prihoda od 100 milijardi dolara Pfizer krunu prihodovnog lidera za 2023. morao vratiti Johnson&Johnsonu, dugogodišnjem vladaru globalne liste čiji je prihod lani iznosio 85 milijardi dolara uz 6,5 posto rasta.

Prodaja cjepiva ‘protiv korone’ pala je lani svim njegovim proizvođačima, što s vrha globalne liste po prihodu za 2023. skida Modernu i BioNTech kompanije koje su se na cjepivima i uzdigle. Kako su se oni povukli s pozornice nakon što je i pandemiji lanjskog svibnja nakon više od tri godine odsviran kraj, pod svjetla reflektora nastupili su proizvođači lijekova za mršavljenje (originalno za dijabetes) učinivši danski NovoNordisk i američku korporaciju Elly Lilly jednim kompanijama među 20 najvećih koje su lani u odnosu na 2022. ostvarile dvoznamenkasti rast prihoda. Novo Nordisku su prihodi rasli 31,6 posto uz tržišnu kapitalizaciju koja je kompaniju na jesen učinila vrjednijom od vlastite joj domovine, a Elly Lilly 20 posto.

Izvoz blizu milijarde

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj, odavno duboko ukorijenjena u pore gospodarstva kojem čini jedan od rijetkih jačih stupova, u protekloj je godini bila stabilna s nekoliko dobrih i nekoliko ne toliko dobrih vijesti koje osim domaćeg imaju i europski karakter.

Prema podacima Fine proizvođači lijekova u Hrvatskoj 2023. zajedno su ostvarili 1,3 milijarde eura prihoda – 10,7 posto više nego 2022. Biznis im je lani donio 151,2 milijuna eura dobiti, ali je ona u odnosu na 2022. bila čak 19,5 posto manja. Izvoz se približio milijardi eura, zaustavivši se na ostvarenih 936,4 milijuna. Blagi je to pad izvoza u odnosu na 2022. kada je dosegao 1,05 milijardi eura.

Na listu Top 505 kompanija Poslovnog dnevnika prema visini ostvarenog prihoda plasirali su se poznati igrači uz ponešto izmijenjene pozicije. Tržišno borbenom Pharmasu Luke Rajića, pod vodstvom, Jerka Jakšića nedostajalo je malo da se plasira na listu. Unatoč rastu prihoda od respektabilnih 16,7 posto lani ostvarenih 35,75 milijuna eura prihoda nije bilo dovoljno za ulazak na ulazak na listu jer je posljednji na joj austrijski građevinski Strabag, ostvario 37,8 milijuna eura prihoda, pa je Pharmasu nedostajalo nešto više od dva milijuna eura da se pridruži Plivi, riječkom JGL-u, koprivničkom Belupu, tajnovitoj Pfizerovoj Hospiri koja u Zagrebu proizvodi bioslične lijekove, te veterinarskoj Generi uz koje su sa svojim hrvatskim prodajnim podružnicama na našoj listi od velikih globalnih igrača Novo Nordisk, te Roche.

Domaći proizvođači lijekova zadovoljni su svojim postignućima u godini divljajuće inflacije u kojoj su kako navode iz HUP Udruge proizvođača lijekova svi ulazni troškovi od energije preko sirovine i pakiranja do transporta dramatično porasli, a neki od njih čak i za nekoliko puta dok za kronično oboljenje industrije, regulirane cijene lijekova na recept kojima rast u pravilu nije dozvoljen pa iscrpljuju profit još nije pronađeno.

Pliva je sa 730,1 milijun eura lanjskog prihoda uz 11 posto rasta u odnosu na 2022. zauzela 15. mjesto spustivši se za dva mjesta u odnosu na prošlu te za četiri mjesta u odnosu na pretprošlu godinu. Dobit 2023. od 79,5 milijuna eura manja joj je od one 2022. za 28,31 posto.

Kao daleko najveći domaći proizvođač lijekova, prema prihodu Pliva je četiri puta veća od farmaceutskog poslovanja JGL Grupe te šest puta veća od koprivničkog Belupa, a prošla joj je godina, ističe predsjednik uprave Mihael Furjan obilježena “zaokretom prema rastu”.

Nova strategija

Plivina vlasnica Teva, najveći svjetski proizvođač generičkih lijekova koja je 2023. godinu završila s 15,8 milijardi prihoda uz 6 posto rasta u odnosu na 2022, te operativnom dobiti od 433 milijuna dolara uz neto gubitak težak 559 milijuna dolara zbog otpisa imovine i pravnih sporova, odlučila se zaokrenuti poslovanje prema novim terapijskim rješenjima i inovativnim lijekovima. U tom je procesu ove godine najavljena prodaja proizvodnje aktivnih farmaceutskih sastojaka koja obuhvaća i zagrebački pogon.

Odgovor je to na globalnu krizu u industriji generičkih lijekova koja posljednjih godina pada žrtvom trenda koji ju je ranije uzdigao na prijestolje farmaceutike. Riječ je, naravno, o snižavanju cijena generičkih lijekova koje su spale na toliko niske grane da je proizvodnja aktivnih supstanci za njih u EU postala neisplativa, nestašice su sve češće, a ključni su za održavanje javnog zdravstva u Europi.

“Nova strategija kreirana je kako bismo bolje odgovorili na izazove s kojima se suočava naša industrija” kaže Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive, dugogodišnje nositeljice patenta za globalno poznati antibiotik azitromicin (Sumamed) kojoj je igra poslovne sudbine namijenila da se sada kao dio Teve još jednom okuša u inovativnoj farmaceutici.

Prošla je godina za Plivu stoga obilježena osnivanjem Centra izvrsnosti za istraživanje i razvoj malih molekula u kojem rade visoko kvalificirani stručnjaci koji su do sada radili na istraživanjima i razvoju aktivnih kemijskih supstanci u Zagrebu. Sada će se posvetiti povećanju proizvodnje inovativnih i kompleksnih generičkih lijekova koji danas u Plivi čini 30 posto portfelja suhih oralnih oblika i 70 posto sterilnih lijekova.

Pliva je, kako je u brojke sažima Furjan, svojim aktivnostima 2023. generirala gotovo 600 milijuna dolara svjetskom BDP-u, 34 posto više nego 2022., izravno je doprinijela hrvatskom BDP-u 150 milijuna dolara, 200 posto više nego godinu ranije, a kroz dobavljačku mrežu doprinos inozemnim gospodarstvima dosegao je 300 milijuna dolara, 16 posto više nego 2022. Pliva izvozi oko 90 posto svoje proizvodnje.

S jedne strane dinamična i odana investicijama s namjerom da pomiče granice liječenja, čineći nerijetko mogućim ono što je nekad bilo nezamislivo, farmaceutska industrija je na europskoj razini, paradoksalno, s druge strane u situaciji da gubi bitku za proizvodnju lijekova koje bi laici potrošači nazvali običnima, poznatima, dugo prisutnima i učinkovitima. Izrazimo li se u terminima industrije odjeće, farmaceutika danas kroji najsofisticiranije kapute, ali ima ozbiljnih problema u tkanju pamuka za donje rublje.

Isti stav o cijenama

Svi domaći proizvođači dijele isti stav o preniskim cijenama lijekova iako je na neke u prošloj godini imao manji negativan utjecaj. Dok je Pliva počela zaokretati poslovanje, JLG je lani završio svoj trogodišnji projekt INTEGRA vrijedan 53 milijuna eura sagradivši laboratorije za istraživanje, razvoj i kontrolu kvalitete te infrastrukturu koja im omogućuje povećanje proizvodnje za čak 60 posto. Ove se godine riječki proizvođač koji danas izvozi 86 posto proizvodnje na 60 tržišta u svijetu popeo na 129. mjesto liste Top 505 kompanija, s lanjskog 135. mjesta s prihodom od 133,7 milijuna eura uz rast od 16 posto, te rast izvoza od 25 posto.

JGL Grupi godina je bila rekordna pa je uz rast prihoda za 18 posto na 214 milijuna eura operativna profitabilnost grupe dosegla 20 posto. Farmaceutski dio poslovanja donio je ukupno 180 milijuna eura, a Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, kaže da taj poslovni segment i ove godine bilježi rast prihoda od 20 posto. Aktualna preokupacija u JGL-u mogla bi se sažeti u rad na smanjivanju ovisnosti. Prvo o prodaji Aqua Marisa, a potom općenito o prodaji na istočnim tržištima, posebno ruskom na kojem uredno posluju.

Vučić ističe da prodaja Aqua Marisa, poznatog spreja za nos raste, ali prodaja drugih proizvoda poput Meralysa i Vizola S raste brže pa zato udio Aqua Marisa u prodaji pada ispod 25 posto, s čime su zadovoljni. Ostajući fokusirani na terapijska područja oftalmologije, dermatologije, te gripe i prehlade, u JGL-u sve više govore o akvizicijama na zapadnom tržištu. Vučić ističe kako radi geopolitičkih nestabilnosti na istoku Europe i ususret izborima u SAD-u nije najbolji trenutak za donošenje krupnih strateških odluka.

“Prilika za akvizicije u farmaceutskoj industriji uvijek ima, radi se o visoko-profitabilnom inovativnom sektoru koji može osigurati značajan povrat na investiciju. Budući da je JGL posljednjih godina ojačao svoje financijske pozicije i dalje ustraje na dostizanju ambiciozno postavljenih ciljeva, stvaramo prilike za daljnji razvoj te istražujemo sve mogućnosti za dodatni rast”, kaže Vučić otklanjajući mogućnost situacije u kojoj bi JGL postao nečija lovina.

“Naravno da postoji interes za kupnju JGL-a, ali za ljubav je potrebno dvoje. Veliki dioničari ne razmišljaju o prodaji svojih udjela već o novom razvoju kompanije i povećanju biznisa”, kaže Vučić.

Koprivnički Belupo, dio Podravka Grupe ove se godine plasirao na 144. mjesto liste, popevši se s lanjskog 153. Objedinjeni prihod poslovanja kompanije u 2023. dosegao je 160,2 milijuna eura uz rast od 10,5 posto, dok je prihod samo Belupa (na listi) dosegao 116,6 milijuna eura. U prvoj polovici ove godine rast prihoda se nastavlja istom dinamikom, a iz kompanije kažu da rast prihoda od prodaje mogu zahvaliti širenju na izvoznim tržištima i promjenu načina plasmana svojih proizvoda na hrvatskom tržištu.

“Kao proizvođaču generičkih lijekova, cilj Belupa jest omogućiti bolju zdravstvenu zaštitu pacijenata širenjem portfelja te pozitivno utjecati na smanjenje troškova zdravstva, posebno u ključnim kategorijama u kojima je Belupo jedan od lidera na tržištima regije”, kažu iz Belupa, no također niske cijene lijekova smatraju jednim od ključnih uzročnika nestašica u Hrvatskoj i u Europi pa zagovaraju osiguravanje mogućnosti “korekcije cijena sukladno rastu troškova”, radi održivosti poslovanja.

Na dnevnom redu Europske unije već se dugo nalazi sveobuhvatna promjena zakonskog okvira, najveća u posljednja dva desetljeća kojoj je cilj omogućiti bržu dostupnost generičkih lijekova na tržištu nakon isteka patenata originalnog lijeka, usklađivanje s novim spoznajama i ekološkim standardima te omogućavanje e- upute za pacijente kojima se unaprijedile mogućnosti opskrbe u slučaju nestašica u nekoj zemlji. Istovremeno, nestašice počinju ozbiljno testirati europsku solidarnost jer velike zemlje poput Njemačke i Francuske stvaraju zalihe lijekova, što smanjuje njihovu dostupnost u drugim članicama.

Na razini EU, tumači predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan, primarno se razgovara o lijekovima poput antibiotika, nekih citostatika, inzulina, lijekova protiv bolova za koje su zamijećene sve veće nestašice, limitiran broj proizvođača, kao i činjenica da za neke od njih ne postoji više proizvodnja aktivnih supstancija u EU.

“Generički lijekovi danas u Hrvatskoj pokrivaju čak 60 posto potrebnih terapija za samo 4 posto udjela u ukupnom zdravstvenom proračunu”, kaže Furjan tumačeći da je financijska presija na cijene dovela do toga da je nekim lijekovima u zadnjih deset godina cijena pala za više od 50 posto, što posljedično utječe na kontinuirano smanjenje broja proizvođača farmaceutskih sirovina i pojedinih lijekova.

Već je 2022. godine 69 posto proizvoda imalo dva ili manje proizvođača, a za 56 posto antibiotika i 70 posto onkoloških lijekova preostala su samo po dva ili manje proizvođača za europsko tržište. I to u vrijeme, naglašava Furjan, geopolitičkih nestabilnosti.

Model se istrošio

Niska cijena generičkih lijekova i neprofitabilnost njihove proizvode godinama je vruća tema lidera farmaceutske industrije, no kako se naleti nestašica pojedinih lijekova uvijek nekako premoste istovjetnim proizvodima drugih proizvođača, farmaceuti naoko mogu ostaviti dojam da zvuče kao dječak koji je u narodnoj predaji stalno upozoravao na dolazak vuka koji nikad nije stigao.

Iz Udruge proizvođača lijekova pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca upozoravaju da bi vuk mogao doći jer je proizvođača sve manje pa uskoro proizvod kojeg bude nedostajalo neće imati tko zamijeniti. Furjan tumači kako analize pokazuju da su u periodu od 2016. do 2021. generički lijekovi osigurali smanjenje troškova zdravstvenim sustavima u Europi od 41 posto, i to usprkos povećanju broja liječenih pacijenata od 27 posto, što znači da je model formiranja cijena generičkih lijekova u Hrvatskoj, ali i u Europi godinama osiguravao uštede zdravstvenim sustavima koje se mogu reinvestirati u nove terapije s boljim ishodima liječenja.

No, kako ističu iz HUP Udruge proizvođača lijekova, na hrvatskom, ali i ostalim europskim tržištima veći se broj generičkih lijekova povlači s tržišta nego što se lansiraju nove terapije. Model se istrošio. “Najčešće nestašice lijekova događaju se u pedijatriji i kardiovaskularnim područjima te u području terapija za središnji živčani sustav, a upravo su to područja najnižih cijena lijekova”, kažu iz HUP Udruge proizvođača lijekova nabrajajući da je u posljednjih deset godina četvrtina generičkih lijekova nestala s europskih tržišta, od toga 33 posto antibiotika i 40 posto onkoloških lijekova.

Do trajnijeg rješenja s europske razine hrvatski potrošači lijekova na recept za sve više će lijekova plaćati ipak nešto višu cijenu. Iz HUP Udruge proizvođača lijekova tumače da je Ministarstvo zdravstva pod vodstvom ministra Vilija Beroša dopustilo poskupljenje bitno većeg broja lijekova. Priliku za poskupljenje dobili su najjeftiniji lijekovi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, lani je u Hrvatskoj na lijekove na recept potrošeno 670 milijuna eura, 10 posto više nego 2022., a svakoj je osobi tijekom godine izdano u prosjeku 17 recepata, ukupno 3,49 posto više nego 2022.

Vijest s liste Top 505 kompanija je da je ove godine prvi put Plivu visinom prihoda pretekla Medika, veletrgovac farmaceutskim proizvodima koji joj je redovito puhao za vratom, a u 2023. se s prihodom od 730,3 milijuna eura, uz rast od 20 posto te za 209 tisuća više od Plive plasirao na 14. mjesto, jedno ispred nje. Veletrgovci farmaceutskim proizvodima u Hrvatskoj su, prema podatku Hrvatske gospodarske komore, u 2023. ostvarili 2,95 milijardi eura prihoda – 16,4 posto više nego godinu dana ranije- Za razliku od proizvođača rasla im je i dobit, s 87,14 milijuna eura iz 2022. na 116, 12 milijuna, što je rast od 33,3 posto.