Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu vodit će idućih sedam godina nova ravnateljica mr. Sonja Holocher Ertl, koja godinama radi u gospodarskoj diplomaciji Austrije, od Australije do Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je bila zamjenica voditelja ureda za vanjsku trgovinu u Londonu, a proteklih godina bila je regionalna direktorica za zapadnu Europu pri Austrijskoj gospodarskoj komori. No, Hrvatska joj je dobro poznata jer je i prije desetak godina, od 2004. do 2007., austrijskim gospodarstvenicima potporu u poslovanju i investiranju pružala kao zamjenica direktora Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Hrvatskoj. 

Povratak u Zagreb bio je vaš izbor?
Naš sustav funkcionira tako da se svake godine objavi lista otvorenih mjesta za koje se možemo kandidirati. Kada sam vidjela Zagreb na listi, odmah sam se prijavila. Željela sam se vratiti u Zagreb, zavoljela sam ovu zemlju za mojeg prethodnog mandata i sretna sam da sam dobila ovaj posao. 

Kako nakon povratka vidite Zagreb i Hrvatsku? Uočavate li promjene?
Ne bih se ni vratila u Hrvatsku da je ne cijenim. Mislim da ima puno potencijala i puno talentiranih ljudi. Kriza je pokazala da poduzetnici ovdje imaju snage i uspijevaju opstati i razvijati se, čak i u uvjetima kad je poslovanje otežano i pravnom nesigurnošću i drugim okolnostima koje otežavaju poslovanje. Nadam se da će, kad se i politička situacija stabilizira, ostvariti iskorak. No, što se tiče odnosa hrvatskih i austrijskih gospodarstava, na žalost, još se robna razmjena nije oporavila i vratila na razinu prije recesije. Kad sam odlazila iz Hrvatske 2007., ukupna robna razmjena bila je iznad dvije milijarde eura, a još je ispod dvije milijarde. Ima, dakle, prostora za unapređenje. Do krize su austrijski ulagači u Hrvatsku investirali šest milijardi eura i sada smo otprilike na istoj razini, premda je broj austrijskih tvrtki i predstavništava u Hrvatskoj znatno povećan. Prije 2007. bilo ih je 400 do 500, a sada više od 650, i to sve više onih koji se bave proizvodnjom. Kroz njih se u Hrvatskoj stvorilo oko 30 tisuća radnih mjesta. Dakle, gledamo li same brojke, nije se puno promijenilo, ponajprije zbog gospodarske krize, no optimist sam. mislim da se može postići velik napredak.

Jeste li očekivali jače gospodarske efekte ulaska Hrvatske u EU? 
Bila sam doista sretna kad je Hrvatska konačno postala članicom Europske unije. Statistike pokazuju da se otvorilo tržište u oba smjera, Hrvatska sve više primjenjuje EU standarde, a nadam se da će se postići značajniji pomak u povlačenju novca iz europskih fondova koji je na raspolaganju do 2020. Tu je golem potencijal koji će, nadam se, s jačanjem institucija i političkom stabilnošću biti iskorišten. 

Ima li Hrvatska danas bolju reputaciju kod austrijskih investitora? 
Mislim da se prijam u članstvo EU više reflektirao na trgovinske odnose, dok investitori prije svega traže stabilnost pravnih okvira i uvjeta poslovanja. U našem uredu redovito kontaktiramo s austrijskim investitorima i pitamo ih kako vide mogućnosti za poslovanje i ima li zapreka njihovu ulaganju. Najveće prepreke i dalje su duge procedure i čekanje za dobivanje dozvola, ističu potrebu poboljšanja poreznog sustava, posebno prečestih promjena poreznog sustava, što uvelike otežava planiranje i administriranje svakog projekta. Austrijske investitore, međutim, Hrvatska i dalje zanima, prate njezino napredovanje i poboljšanja na kojima se radi. Sigurno bi bili još odlučniji vratiti se ili ući u Hrvatsku kad slabe točke budu poboljšane. U proteklim tjednima kroz razgovore koje sam vodila s austrijskim kompanijama uočila sam da još nisu prekrižili Hrvatsku i da pozorno ponovno prate što se poduzima na poboljšanju uvjeta. Bude li ostvaren ekonomski napredak, formira li se uskoro Vlada i bude li stabilna te počne provoditi reforme, mislim da će se mnogi vratiti i ulagati u Hrvatskoj. Austrijski investitori u Hrvatskoj izuzetno cijene kvalitetu zaposlenika i njihovu motiviranost. To je važan detalj koji može prevagnuti kod budućih odluka za dolazak u Hrvatsku, a zadovoljstvo u Hrvatskoj naši gospodarstvenici iskazuju i kvalitetom lokalnim dobavljačima, kao i razvijenošću infrastrukture. 

U kojim sektorima ima najviše potencijala za buduća ulaganja u Hrvatskoj?   
Turizam je, naravno, u Hrvatskoj uvijek interesantan za nove projekte, no sve više pozornosti privlače  proizvodnja i prerađivačka djelatnost. 

Pomažete li i hrvatskim tvrtkama pri ulasku na austrijsko tržište?
Da, jer biznis je uvijek dvosmjerna ulica, no naš je primarni zadatak pomagati austrijskim gospodarstvenicima u Hrvatskoj. 

Kao stručnjak za Zapadnu Europu, kako gledate na izlazak Britanije iz EU? Kako će to utjecati na austrijsko gospodarstvo?
Moram priznati da sam do zadnjeg trenutka bila optimist i uvjerena da većina građana Velike Britanije neće biti za napuštanje EU. Brexit će sigurno imati velik utjecaj na europsko gospodarstvo. Sve ovisi o tome kako će se odvijati pregovori oko daljnje procedure i kad će započeti taj proces, a to je još  nepoznanica. Ne očekujem da će nove okolnosti donijeti velike probleme za austrijske gospodarstvenike koji izvoze na tržište Ujedinjenog Kraljevstva jer je riječ o visokospecijaliziranim proizvodima koje je teško nadomjestiti. No, za kompanije iz sektora gređevinske industrije ima bojazni. Ipak, važno je kakav će utjecaj Brexit imati za ukupno gospodarstvo i trgovinsku integraciju EU, ali i na poziciju EU na globalnoj razini. Nadam se da će EU članice naći racionalan način da očuvaju unutarnje tržište i da u toj tranziciji izbjegnu veće potrese. Nakon referenduma o Brexitu tržište je odmah osjetilo negativan efekt, no u međuvremenu se stabiliziralo i vratilo u normalu. No, mislim da prave efekte još nismo vidjeli i da će oni ovisiti o pregovorima koji slijede i konačnom ugovoru s Britanijom. 

Koliko je izgledno da taj proces destabilizira samu EU, sve je više zagovornika izlaska iz EU i iz drugih članica?
To nije neizgledno, zbog napetosti i sve više pobornika koji se protive ideji EU, kao pojedine frakcije od Češke do Francuske, Nizozemske. Za samu EU ovo je vrlo težak trenutak, no stajalište Austrije da je za nju izuzetno važan i da je u njezinu interesu da EU ostane integrirana barem na razini na kojoj je sada.  

U fokusu ICT, obrazovanje…

Kakav ste cilj postavili sebi u vođenju zagrebačkog ureda?
Idućih nekoliko godina želimo biti fokusirani posebno na ICT, obrazovanje te međunarodne projekte EU fondova, a oko 50% naših aktivnosti već je individualno pripremanje austrijskih tvrtki za hrvatsko tržište. U studenome ćemo ogranizirati veliki skup na koji u Hrvatsku dovodimo austrijske kompanije koje ovdje traže partnere za suradnju u sektoru metalne industrije.