Program ruralnog razvoja kreiran u mandatu bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine izazvao je žestoke kritike. Obuhvaća razdoblje 2014.-2020. i godišnje nudi oko 300 milijuna eura.

Samo za mjeru 4 već u prvom natječaju stiglo je više od 1200 projekata, po listama objavljenim još prošle jeseni oko 400 poljoprivrednih gospodarstava očekuje gotovo 1,4 milijarde kuna, no dosad je isplaćeno manje od četiri milijuna kuna. Poljoprivredne udruge, ali i struka, od novog ministra Davora Romića traže neka što prije pristupi izmjeni programa i reviziji odobrenih projekata iz mjere 4. Dio tima iz ministrova kabineta, neslužbeno nam je potvrđeno, već ovaj tjedan otvara prvu rundu razgovora u EK upravo na tu temu.  

Poljski limit uzor
Naš program ruralnog razvoja ne pridonosi ostvarenju prioriteta zadanih u sklopu općeg okvira zajedničke poljoprivredne politike EU, tvrdi voćar Robert Hadžić. Hrvatska, ocjenjuje, najviše odstupa u postizanju uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta uz poticanje konkurentnosti poljoprivrede. "Što se tiče pojedinih mjera, od njih 19 gotovo nema mjere unutar koje se ne mogu naći bitni prigovori i propusti u kreiranju. Iznosi potpora neprimjereni su stanju i problemima, a postavljeni ciljevi ne odgovaraju potrebama hrvatske poljoprivrede i dovest će do daljnjeg raslojavanja i nestanka hrvatskog sela", upozorava Hadžić.

On smatra da "odabir kriterija i iznosi maksimalnih potpora idu u prilog industrijalizacije poljoprivrede, a ne stvaranju uvjeta za opstanak obiteljskih gospodarstava koja čine 95 posto poljoprivrednih aktivnosti u EU." Tajnik Udruge OPG-a Život Miroslav Kovač iznosi kako je njihova paradigma "da što više korisnika dođe do manjih sredstava, onako kako je to učinjeno u svim pametnim državama, poput Poljske koja je imala limit od 200 tisuća eura, a mi smo ljestvicu digli na čak pet milijuna eura". Po Kovaču prvo su trebale biti aktivirane mjere kojima bi se potaknula dobrobit životinja, no u aktualnom programu uopće je nema, te infrastruktura, okoliš, potpore mladim poljoprivrednicima, razvoj malih prerađivačkih kapaciteta i proizvođačkih organizacija, a tek potom financirati kupnju opreme i mehanizacije što je sada masovna pojava. "Uostalom, oprema i mehanizacija su uglavnom iz uvoza pa novac vraćamo natrag", iznosi Kovač i dodaje kako "sve što je dosad učinjeno nije učinjeno pametno."

Nužan je, kaže, "radikalan zaokret i nova politika koja će prestati mrcvariti i ljude i prostor i staviti se u službu poticanja proizvodnje hrane".  I konzultant Kristijan Mavrek kao i voćar Hadžić upozorava na to da izmjene programa treba što prije provesti i obvezno srušiti sadašnji limit potpora od pet milijuna eura.  "Ne smije se više dopustiti repriza prvog natječaja za mjeru 4 gdje je 11 vlasnika za 20 tvrtki dobilo više od 500 milijuna kuna," opominje ministra Mavrek.  

Rešetar: Kad će Agro banka?
"Svaka ta tvrtka je novoosnovana i ima jednog ili nijednog zaposlenog, a dobila je na natječaju po 5 milijuna eura što znači da se radi o projektima u vrijednosti 10 milijuna eura, a to nisu projekti za ruralni prostor", ističe Mavrek. "U programu je mnogo problema i jako je važno da u što kraćem razdoblju imamo vidljive učinke, jer nakon tri godine kako su nam na raspolaganju sredstva nije se pokrenula ozbiljnija investicija", upozorava Igor Rešetar, vlasnik jedne od najmodernijih mliječnih farmi. Ministra pita i kada će krenuti Agro banka?  "Svi govore da je poljoprivreda važna, kako financirati konkurentnu proizvodnju s kamatama 7-8 posto plus obrada kredita 1%," ističe Rešetar. Kroz ruralni program, predlaže, treba poticati farme sa 10-50 krava i to barem njih 500-600 iz kojih će se razviti konkurentna  gospodarstva. Rešetar smatra da natječaje treba raditi sektorski te ih razdvojiti za jednostavne i složenije projekte.

Za prvu skupinu potpore bi mogle iznositi 700 tisuća kuna, za drugu do pet milijuna kuna. Procjenjuje da bi se oko 150 aktivnih proizvođača mlijeka javilo za modernizaciju farmi. Najveći iznos potpore Rešetar bi ograničio na milijun eura. Voditelj LAG-a Lika Tomislav Kovačević misli da su i program i pravilnici suprotni europskoj politici ruralnog razvoja. Za ilustraciju izdvaja pravilnik kojim se određuju potpore za LAG-ove gdje je ključni kriterij – broj stanovnika. "Predloženim bodovanjem LAG-ovi sa 150 i više stanovnika po četvornom kilometru dobivaju po 1,8 milijuna eura dok LAG-ovi kao što je naš sa samo 7,5 st/km2 imaju duplo manje. Neki LAG-ovi u Međimurju površinom su manji od općine u LAG-u Lika. Što nam je cilj, poticati već prenaseljena, urbana područja ili zaustaviti depopulaciju iz ruralnih prostora", pita se. Područje Korduna, Gorskog Kotara, Like i Dalmatinske Zagore sustavom bodovanja treba posebno stimulirati, predlaže Kovačević.