Unatoč negativnim poslovnim trendovima koji prate Požeško-slavonsku županiju, tamošnja su se srednje velika poduzeća uspjela profilirati kao perjanica gospodarske aktivnosti u županiji. Od ukupno 14 srednjih poduzeća čak ih je 12 poslovalo s dobitkom, zapošljavali su nešto manje od 20 posto zaposlenih te donijeli 36,1 posto ukupnih prihoda županije.  

Prema analizi koju je napravila tvrtka Bisnode, srednje velika poduzeća su u 2012. godini povećala broj zaposlenih i u odnosu na 2012. (3.9%) i u odnosu na pretkriznu 2008. godinu (5.8%). Osim toga, tih je 14 poduzeća, od kojih je 13 u domaćem vlasništvu, od izvoza ostvarilo čak 56,1 posto prihoda.  "Malo ih je, ali vrijede i mogu biti dobro uporište preokreta u gospodarstvu županije. Uz blagi rast prihoda, održavaju poslovanje u zoni dobitka, sposobni su servisirati svoje financijske obveze prema kreditorima iz operativne dobiti. Jačaju izvoz u apsolutnom iznosu i njegov udjel u poslovnim prihodima. Likvidnost im je za hrvatske uvjete i više nego dobra, uredno naplaćuju potraživanja i u skladu s rokovima naplate podmiruju obveze. Stupanj zaduženosti ukazuje da imaju prostora za dodatna zaduženja u svrhu realizacije dobrih razvojnih projekata, iskoraka na nova tržišta i širenje obujma organizacija. Treba ih promatrati, slušati i razumijevati njihove potrebe, i osigurati im što jači vjetar u leđa", smatra Nikola Nikšić, direktor sektora analitike i strateškog razvoja Bisnodea.

S druge strane, mali poduzetnici (njih 671 u 2012.) koji čine čak 97,5 posto poduzeća u županiji ostvarili su 40,2 posto ukupnih prihoda, a 54,6 posto ih je poslovalo s dobiti. Njihov izvoz je nešto manji nego je to slučaj kod srednjih poduzeća, a u ukupnom izvozu županije iznosi 21 posto. Kao što je trend cjelokupnog gospodarstva Hrvatske, i u ovoj se županiji broj malih tvrtki značajnije povećao. Od 2012. njihov broj je rastao 17,3 posto. Nažalost, dok su srednja poduzeća bilježila rast zapošljavanja, zamijećen je trend smanjenja zaposlenih u malim poduzećima i to za čak 15,7 posto od 2008. godine.  "Veliki problem malih poduzetnika su likvidnost i zaduženost te nedovoljan stupanj vlastitog financiranja što ukazuje na to da će većina malih iz ove županije što prije trebati provjeriti vrijednost i smisao svojih strateških namjera te u suradnji sa zainteresiranim partnerima i gospodarskim institucijama, provesti radikalna operativna i financijska restruktuiranja", kažu u Bisnodeu.  

Od ukupno 688 aktivnih poduzeća, koliko ih broji Požeško-slavonska županija, većina ih se bavi trgovinom (20 posto) koju slijede poljoprivreda, pripremni i završni radovi u graditeljstvu te kopneni prijevoz (s udjelima od po oko šest posto). Ipak, analiza pokazuje da je po broju zaposlenih vodeća grupa djelatnosti poljoprivreda, a po ukupnim prihodima maloprodaja (udio od 18.3 posto) te poljoprivreda s udjelom prihoda od 16.3 posto. Osim toga, s obzirom na to da je metaloprerađivačka industrija pokretač gospodarstva istočnog dijela Hrvatske, ne čudi da je upravo ta djelatnost i u Požeško-slavonskoj županiji zabilježila najveću dobit koja je u 2012. iznosila 32,9 milijuna kuna, a slijedi je maloprodaja s neto dobiti od 14,9 milijuna kuna. Unatoč povećanju broja poslovnih subjekata, kojih je u usporedbi s 2008. 17 posto više, 2012. godina rezultirala je s prihodom od 3,24 milijarde kuna i nešto manje od osam tisuća zaposlenih.

To znači da je u kriznih pet godina, od 2008. do 2012., ta je županija izgubila gotovo 30 posto zaposlenih te 10.7 prihoda, a minimalnu neto dobit pretvorila je u minimalni neto gubitak. Ipak, i u 2012. je zadržan pozitivan odnos dobitaša i gubitaša na nivou cijele županije koji je smanjen u korist dobitaša i to s omjera 64 naprema 36 posto iz 2008. na 54 naprama 46 posto u 2012. godini. Promatrajući kumulativne podatke i pokazatelje, uočava se da u Požeško-slavonskoj županiji utjecaj pogotovo velikih, a onda i srednjih nije tako velik kao većine drugih hrvatskih županija.  "Pozitivni rezultati srednjih nisu pomogli da kumulativna vrijednost neto radnog kapitala ostvari pozitivnu vrijednost, koeficjent tekuće likvidnosti ostao je ispod 1, stupanj zaduženosti previsok, a dani naplate i plaćanja su iskazani troznamenkastim brojevima. Uz sve to, lako je za uočiti da je prosječna neto plaća kod malih, uz to što stagnira, vrijednosno niska i teško da se može tretirati kao materijalni motivator koji će ljude pokretati na više i bolje", pokazuje analiza.   

Danijel Zadjelović

Direktor tvrtke Lipik glas

Stanje u županiji je teško ocijeniti, jer je jako malo ozbiljnih poduzetnika. Spali smo na tek nekoliko jačih poduzeća. Ako ćemo gledati generalno, stanje je loše i u odnosu na razdoblje prije krize, ali i prije rata. Ostalo nas je par koji smo se uspjeli izvući takve situacije. Srednji poduzetnici su srce ekonomije i najbolje odgovaraju na krizu. Probleme nam ipak stvaraju previsoki troškovi rada, parafiskalni nameti, neto plaće su niske, a muči nas i loša prometna povezanost s autoputom. Ipak, mogu reći da smo na vrijeme shvatili da moramo napraviti odlučne i oštre promjene. U 2010. smo počeli s planom restrukturiranja, smanjili smo broj zaposlenih i plaće te sada već dvije godine ostvarujemo dobit. Potpuno smo orijentirani na izvoz, jer je to jedino što nam može pomoći. Hrvatska je premalo tržište da možemo biti sami sebi dostatni.

Vlado Krauthaker

Vinar

Malo i srednje poduzetništvo suočeno je s mnoštvom problema. U vinogradarstvu je situacija vrlo neizvjesna i nitko se ne usudi ulaziti u investicije. No tome smo si mi vinari jednim dijelom i sami krivi. Trebali smo već davno razviti strategiju izvoza. Alarmantno je da danas izvozimo manje vina nego prije deset godina, što je rezultat neorganiziranosti nas samih, ali i nedostatne ili krive pomoći države. Poduzetnici sami među sobom moraju biti više organizirani i zajedno raditi na prosperitetu. Država nam tu može pomoći dobrom poljoprivrednom strategijom i dobrim zaštitnim mjerama. Svake godine imamo priliku povući 10,8 milijuna eura iz europskih fondova i to bi trebali iskoristiti. Ova županija ima jako veliki potencijal u ekološkoj proizvodnji, a to je ono što Europa traži. To trebamo iskoristiti i u marketingu.