Tvrtka Poslovna inteligencija već je 20 godina prisutna na hrvatskoj IT sceni gdje se istaknula sustavima za analitiku podataka i upravljanjem podacima.

Osim što su u ovom segmentu jedan od lidera, također se mogu pohvaliti da su jedina IT tvrtka u regiji koja ima više od 50 posto zaposlenih žena.

Jedan od osnivača tvrtke Dražen Oreščanin u razgovoru za Poslovni dnevnik osvrnuo se na razvoj IT industrije u Hrvatskoj i na što bi se u tom dijelu Vlada RH trebala usmjeriti, na BIRD inkubator i izazove u obrazovanju, kao i planove i nove projekte Poslovne inteligencije.

Na tržištu ste prisutni već 20 godina. Kada pogledate unatrag, kako gledate na razvoj IT industrije u Hrvatskoj?
Hrvatski IT se jako promijenio u zadnjih dvadeset godina. Kada smo mi počinjali, to je bila industrija koja je bila tek u začetku i primarno fokusirana na preprodaju stranog hardvera i softvera, uz nešto usluga sistemske integracije za velike tvrtke i nekoliko tvrtki koje su radile manje ERP-ove, programe za knjigovodstvo, maloprodaju, videoteke i slične aplikacije.

Specijalizirane tvrtke za implementaciju složenih poslovnih sustava poput Poslovne inteligencije nisu postojale. U ovih 20 godina IT industrija postala je motor razvija hrvatskog izvoza i gospodarstva, a mnoge velike i male tvrtke tome doprinose.

Moram priznati da sam izuzetno zadovoljan ostvarenim rezultatima i sretan i ponosan što je naša tvrtka bila dio tog uspjeha.

Mi implementiramo sustave za analitiku podataka i upravljanje podacima – to je segment tržišta koji ima kontinuirani rast potražnje iz godine u godinu. Dodatno, od uvođenje GDPR-a počeli smo se baviti i područjem upravljanja privatnim podacima s našim softverom Data Privacy Manager (DPM), koji je jedan od najboljih svjetskih softvera u tom području.

Data Privacy je tržište s jednim od najvećih stopa rasta uopće u svijetu, tako da je iz godine u godinu i za DPM-om sve veća potražnja. Naši korisnici su uglavnom velike tvrtke – telekomi, banke, osiguravatelji, medijske kuće, distribucija i maloprodaja, proizvodnja, tehnološke tvrtke. Ovisno o godini, sa stranih tržišta ostvarujemo između 40 posto i 60 posto prihoda.

Kakvi su planovi s platformom Data Privacy Manager? Najavili ste izdvajanje u zasebnu tvrtku.

Modularna softverska platforma Data Privacy Manager (DPM) pokriva procese vezane za upravljanje privatnim podacima korisnika i zaposlenika koja je prikladna praktično za sve tvrtke. GDPR i druge regulative u svijetu koje se bave zahtjevima vezanim uz privatnost su izuzetno kompleksne, pa su tako i procesi koji su uz njih vezani.

Data Privacy tržište je jedno od najbrže rastućih segmenata u globalnom IT-u i tvrtke koje se bave tim područjem jako su zanimljive investitorima. DPM je počeo kao interni startup unutar Poslovne inteligencije prije četiri godine.

Danas imamo više od 70 korisnika u dvadesetak država svijeta i u timu je trenutno preko 20 eksperata za razvoj, implementaciju, podršku i prodaju. Razvoj proizvoda je dijelom financiran i od EU sredstava kroz IRI-2 projekt koji je započeo u kolovozu prošle godine.

Izdvajanje u zasebnu tvrtku radimo iz dva razloga – prvi je taj da je softverski posao u data privacy području potpuno drugačiji posao od razvoja analitičkih sustava kojim se Poslovna inteligencija bavi, a drugi je da će nova DPM tvrtka krenuti u investicijski ciklus.

Kada točno krećete u spomenuti investicijski ciklus?
Svakako nam je za dalji i brži razvoj DPM-a potrebna investicija, koju planiramo realizirati nakon izdvajanja, vjerojatno sredinom 2022. godine, a planiramo i ciljamo iznos od oko pet milijuna eura. S obzirom na fazu razvoja proizvoda i tržišta, to će biti A serija investicije i bit će realizirana od strane nekog od investicijskih fondova koji su specijalizirani za takve investicije u softverskoj industriji.

Dio investicije ćemo iskoristiti za razvoj prodajnih kanala i marketing, a dio ćemo iskoristiti za dalji razvoj funkcionalnosti proizvoda. Naši globalni konkurenti imaju na raspolaganju velika sredstva koja su prikupili od investitora, pa ako namjeravamo ostati konkurentni, moramo i mi krenuti istim putem.

Možete li nam više reći o novom softveru XBRL Point i prvim korisnicima?
Zakonom o tržištu kapitala, za izdavatelje čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi, propisana je obveza sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, s time da je takve izvještaje potrebno izraditi u xHTML formatu. Izdavatelji su obvezni elemente godišnjih financijskih izvještaja označiti XBRL oznakama (eXtensible Business Reporting Language), a prve izvještaje za 2021. godinu trebaju dostaviti regulatoru do kraja ožujka sljedeće godine.

U tome im pomaže naš novi softver XBRL Point za koji se već odlučilo više od 15 tvrtki koje su na Zagrebačkoj burzi, od ukupno stotinjak. Sigurni smo da će taj broj do stupanja regulative na snagu biti i veći, a u sljedećim godinama ćemo s našim proizvodom adresirati i sve izdavatelje u EU.

Koliko ljudi čini tim Poslovne inteligencije? Jeste li se pritom suočili s težim pronalaskom stručnog i obrazovanog kadra u Hrvatskoj?
Ovu godinu ćemo završiti s oko 170 zaposlenih, od toga skoro 150 u Hrvatskoj. U Podgorici imamo jak razvojni tim od 20-ak stručnjaka. Mi smo oduvijek ulagali u razvoj i edukaciju naših konzultanata.

Već devet godina organiziramo BIRD Internship Academy koju svake godine prođe petnaestak apsolvenata s hrvatskih fakulteta, a svi koji uspješno završe program kasnije se zaposle kod nas. Jako pazimo na korporacijsku kulturu i zadovoljstvo zaposlenih te smo jedina IT tvrtka u regiji koja ima više od 50 posto zaposlenih žena.

Kažu da na fakultetima sve više nedostaje stručnjaka koji će obrazovati nove generacije za tech industriju.
Na žalost, problem sa stručnim predavačima je sve veći, budući da su fakulteti uglavnom državni i da plaćama ne mogu konkurirati kvalitetnim pozicijama u privatnom sektoru. Općenito se susrećemo s manjkom mladih stručnjaka.

Iako ima sve više mladih koji upisuju i završavaju STEM fakultete, to nije dovoljno za potrebe rastuće industrije.

Također, problem hrvatske IT industrije jest što je jako usitnjena, što ima jako puno malih firmi s jednim ili nekoliko zaposlenih i paušalnih obrta, a takve male tvrtke uglavnom rade agencijski posao ili su angažirani za razvoj koda za tuđe aplikacije, te se ne stvara intelektualno vlasništvo.

Vlada ističe da je IT industrija važan dio Nacionalne strategije razvoja do 2030. Kakva su vaša očekivanja od ovih najava, ali i od Strategije pametne specijalizacije čija je izrada u tijeku?
Mislim da je sreća IT industrije u Hrvatskoj u tome što političari ne razumiju to što mi radimo. Država troši puno novaca na IT, ali to su novci koji uglavnom završe kod velikih stranih firmi poput IBM-a, Microsofta, HP-a, Oraclea i SAP-a za nabavku hardvera i softvera, a kada se radi o nekim “domaćim” uspjesima izdvajaju se sumnjive nabavke od nepoznatih tvrtki po cijenama zbog kojih mora intervenirati i uhićivati tužiteljstvo EU.

Odnos države prema IT-u se vidio kada je donesena strategija pametne specijalizacije u kojoj IT nije bio vertikalna industrija – u EU jedino Hrvatska i Cipar nemaju IT vertikalu. Unatoč tome, IT industrija se godinama snalazila i prijavljivala S3 projekte u drugim vertikalama, tako da je preko pola svih S3 projekata vezano za razvoj IT sustava.

Trenutno je u tijeku revizija S3 programa i vrlo je moguće da će se za sljedeće razdoblje ubaciti nova vertikala “Digitalno i kreativno društvo” u kojoj će biti i IT. Na žalost, deset godina u kojima nije bilo IT vertikale je nepovratno izgubljeno.

Od NPOO ne očekujem neke konkretne i bitne stvari vezane za razvoj hrvatske IT industrije jer vodeće hrvatske IT tvrtke ionako ne trebaju oporavak i njihovi korisnici nisu korisnici NPOO proračuna. Za IT industriju su puno bitniji drugi EU programi poput S3, internacionalizacije poslovanja i stvari poput Zakona o poticanju ulaganja i neoporezivih davanja za zaposlene.

Jeste li zadovoljni razvojem BIRD inkubatora čiji ste pokretač? Koja je bila osnovna ideja i kakvi su rezultati deset mjeseci nakon?
BIRD inkubator smo pokrenuli u veljači i približavamo se broju od 20 startupa koji su trenutačno u programu ili su bili u programu, od kojih je osam još uvijek u programu. Osnovna ideja nam je bila da u inkubator privučemo timove iz Hrvatske i možda jedan ili dva inozemna tima u prvoj godini.

Timovi su do sada tijekom ove godine dobili oko 800.000 eura investicija i još nekoliko ulaganja je pred realizacijom, tako da će ukupno “naši” timovi u ovoj inkubacijskoj fazi prikupiti više od dva milijuna eura investicija u prvoj godini.

Također je i Cidrani, koji je također u programu inkubatora, svrstan među 25 najperspektivnijih hrvatskih startupa u nedavnom neovisnom izboru vodećih ljudi hrvatske startup scene. Startupi će uvijek nastajati i propadati, a mi pokušavamo identificirati najperspektivnije i pomoći im u globalnom uspjehu.

Kakvi su bili poslovni rezultati Poslovne inteligencije?
I pretprošle i prošle godine ostvarili smo rast prihoda, a 2021. prešli smo iznos od 70 milijuna kuna konsolidiranih prihoda. Osim Poslovne inteligencije u Hrvatskoj, u tome sudjeluju i naše tvrtke-kćeri i Velikoj Britaniji, Austriji, Sloveniji, Crnoj Gori, BIH i Srbiji.

S tim rezultatima možemo biti zadovoljni, ali naravno da su naši planovi iz godine u godinu sve ambiciozniji. U 2022. će nam biti fokus upravo na te nove prilike koje se otvaraju.

Prošle dvije godine bile su izazovne za svaku industriju, premda se IT pokazao najotpornijim. Što ste naučili u pandemiji?
Pa svakako su bitne tri stvari. Prvo je da se svaka kriza mora shvatiti ozbiljno i da se moraju pri prvom znaku potencijalne opasnosti za poslovanje provesti odgovarajuće mjere za adresiranje rizika koje bi kriza mogla imati na poslovanje.

Drugo je da se u takvim situacijama posebna briga mora posvetiti zaposlenima, jer se ne nose svi s takvim situacijama na isti način. Nemojmo zaboraviti da smo osim pandemije imali i potrese, koji su imali dodatni negativan utjecaj na ljude.

I u konačnici, trebamo biti svjesni da je svaka kriza prilika da naučimo nešto novo i da otvorimo neke nove poslovne mogućnosti i načine rada.