Srbija ima 250 tenkova, Hrvatska 75. Zašto se Srbi tako jako naoružavaju?

Autor: Poslovni.hr , 10. studeni 2024. u 13:45
Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Beograd već godinama masovno oprema svoje oružane snage suvremenim sustavima naoružanja.

Planira li Srbija destabilizirati ili čak vojno napasti susjedne države Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, pita se politolog Alexander Rhotert u tekstu koji je napisao za DW.

Aleksander Rhotert je autor i politolog. Studirao je političke znanosti i povijest s fokusom na međunarodne odnose i povijest Jugoslavije. Radio je za OESS, UN i EU između 1997. i 2016., uglavnom u BiH.

Kosovska predsjednica Vjosa Osmani i njen kolega iz BiH Denis Bećirović nedavno su upozorili na taj scenarij. Osmani je u TV-intervjuu u rujnu rekla da postoji nada da će se Zapadni Balkan pridružiti Europskoj uniji i NATO-u, “ali preduvjet za to je da se Srbiju tretira kao ono što jest: satelitska država Rusije koja je produbila vojnu, ekonomsku i političku suradnju s Moskvom”.

Bećirovićevo upozorenje o teritorijalnim aspiracijama Srbije pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku bilo je još izravnije: “S govornice Opće skupštine Ujedinjenih naroda upozoravam svjetsku javnost da vodstvo Republike Srbije još jednom prijeti suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.”

Beograd se naoružava 

Beograd već godinama masovno oprema svoje oružane snage suvremenim sustavima naoružanja: kupljeni su francuski borbeni avioni i ruski jurišni helikopteri, koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić hvalio kao “leteće tenkove”. Osim toga tu su i kineski protuzračni sustavi, koji su prebačeni iz Pekinga u Beograd ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu. Bilo je i izvještaja da je Srbija kupila tisuće dronova od Irana koje Rusija svakodnevno koristi za napade na ukrajinske gradove.

List Ekonomist je 2021. pisao da susjede plaši to što je Beograd u “šopingu oružja”. Ugledni švedski institut za istraživanje mira SIPRI objavio je 2022. da je proračun Beograda za obranu od 1.3 milijarde eura deset puta veći od kosovskog.

Vojnu nadmoć Srbije ilustrira njen inventar borbenih tenkova: s oko 250 tenkova Beograd ima više tog oružja od svih ostalih bivših jugoslavenskih republika zajedno (za usporedbu, njemački Bundeswehr ima 295). Hrvatska je na drugom mjestu sa 75, Bosna i Hercegovina na trećem s 45, a slijedi Sjeverna Makedonija s 31. Ni Crna Gora ni Kosovo nemaju tenkove.

To je vjerojatno jedan od razloga zašto je Kosovo prošle godine svoje male oružane snage u nastajanju opremilo turskim bespilotnim letjelicama Bayraktar, a ove godine i s 250 američkih protuoklopnih projektila Javelin. Bez ta dva oružana sustava, koja ukrajinska vojska uspješno koristi u borbi protiv Rusije, neovisna Ukrajina više ne bi postojala u sadašnjem obliku.

Projekt Srpski svijet 

Postavlja se pitanje zašto Beograd godinama gomila arsenal naoružanja a da pritom nije bilo prijetnji susjeda. Planira li predsjednik Vučić napasti susjedne zemlje, kako je upozorila kosovska predsjednica?

To se može zaključiti iz izjava, prijetnji i postupaka srpskog vodstva u Beogradu. Propagiranje projekta Srpski svijet, donekle umanjene verzije Velike Srbije bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, ima odjeka kod Srba u Kosovu i Bosni i Hercegovini.

Milošević je umro u pritvoru Tribunala UN-a za ratne zločine u Haagu 2006. godine. Da bi ostvario svoj povijesni nacionalistički cilj za Srbiju, odnosno ujedinjenje svih područja bivše Jugoslavije naseljenih Srbima, devedesetih godina pokrenuo je četiri rata u kojima je poginulo preko 130.000 ljudi.

Nekoliko visokih dužnosnika srpske vlade služilo je pod Miloševićem, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića i ministra unutarnjih poslova Ivicu Dačića. Obojica su vodili Miloševićev propagandni aparat.

Sveopći srpski sabor 

Početkom lipnja Vučić je u Beogradu predvodio “Sveopći srpski sabor” s predstavnicima Srba iz svih krajeva bivše Jugoslavije – strateški sastanak koji je suštinski formulirao plan za provođenje Srpskog svijeta u “Sveopćoj srpskoj deklaraciji”. Kosovo se spominje kao dio Srbije, a Republika Srpska kao “nacionalni interes Srbije”.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Berlinu osudio je to neuobičajeno oštro. Njemačka vlada smatra da je Sveopća srpska deklaracija “vrlo zabrinjavajuća i štetna za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Srbiju i sve zemlje Zapadnog Balkana”.

Bećirović je beogradski skup u svom obraćanju Ujedinjenim narodima komentirao ovako: “Destruktivna deklaracija tzv. Sveopćeg srpskog sabora, usvojena 8. lipnja ove godine u Beogradu, […] nije samo deklarativni akt već opasan državni dokument.”

Komentirajte prvi

New Report

Close