S prvim danom iduće godine Hrvatska će se pridružiti 19-članoj obitelji europskih država koje koriste euro te će tako eurozona od 2023. imati 20 članica.

Cilj uvođenja zajedničke valute bio je produbiti povezanost među državama članicama i pospješiti iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala. U cjelini, euro pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima.

Za nadati se da će ti efekti biti zabilježeni i u hrvatskom slučaju. Iako je glavnina makroekonomskih i političkih priprema odrađena i Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, a financijski sustav odradio je golemi posao prilagodbe na novu valutu, to ne znači da je cijeli proces dovršen.

Može se slobodno reći da je postupak i procedura uvođenja nove valute jedan od tehnički najkompleksnijih koraka u povijesti moderne hrvatske države. U postupku uvođenja eura primjenjuje se nekoliko načela. Prva je načelo zaštite potrošača, a važno je istaknuti da se preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije. Kao što je ranije najavljeno, tečaj konverzije iznosi 7,53450 kuna za jedan euro.

Građani se najviše pribojavaju da će dolazak eura rezultirati poskupljenjima, što bi dodatno narušilo životni standard u uvjetima inflacije kakva je nezabilježena u posljednjih desetak godina. No, zakon izričito zabranjuje neopravdano povećanje cijena. Poduzećima, ali i svima ostalima, zabranjeno je pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.

Jedno od načela koje će se primjenjivati je i neprekidnost pravnih instrumenata. Kako je moguće vidjeti u informativnim materijalima, uvođenje eura nema učinak na promjene uvjeta pravnog instrumenta (primjerice ugovora) niti daje pravo na jednostranu izmjenu ili raskid takvog instrumenta. Jednostavnije rečeno, svi ugovori ostaju na snazi.

Jedno od načela je i učinkovitost i ekonomičnost. Time zakonodavac želi osigurati da se uvođenje eura te svi postupci i aktivnosti koji iz toga proizlaze provode na način da se svima osigura što jednostavnije postupanje uz što manje troškova. Na kraju, tu je i načelo transparentnosti i informiranosti što znači da informacije o uvođenju eura trebaju biti jasne, razumljive, dostupne, čitljive i vidljive.

Veliko pitanje koje se postavlja je i kako će sve te novčanice i kovanice na Novu godinu doći u novčanike naših građana. Banke se, u skladu sa Zakonom, na vrijeme moraju opskrbiti dovoljnom količinom eura, kako novčanica, tako i kovanica.

Od 1. prosinca ove godine, građani će moći u bankama, poslovnicama Fine i Hrvatske pošte nabaviti komplete kovanica eura/P. Macek/PIXSELL

Mjesec dana prije uvođenja eura, dakle od 1. prosinca ove godine građani će moći u bankama, poslovnicama Fine i Hrvatske pošte nabaviti komplete kovanica eura. Za 100 kuna dobit će paketić od 13,27 eura (kovanica). Važno je naglasiti kako taj novac ne smiju koristiti prije 1. siječnja 2023. godine.

U prvim minutama 2023. novčanice nove valute moći će se dobiti na bankomatima koji će isplaćivati isključivo eure. Dva tjedna nakon uvođenja eura traje razdoblje dvojnog optjecaja. To znači da ćete, ako plaćate u gotovini, svugdje moći platiti u kunama, a eventualni ostatak dobit ćete u eurima. U ovome slučaju moći ćete dati najviše 50 kovanica kuna i odgovarajući broj novčanica kune.

Za građane najjednostavniji način kako promijeniti dosadašnju valutu u novu jest položiti kune na račun u banci i čekati Novu godinu kada će automatski postati euri. Tijekom cijele 2023. banke, Fina i Hrvatska pošta besplatno će (bez naknade) svim građanima po tečaju konverzije na šalterima zamijeniti 100 novčanica i 100 kovanica kuna po transakciji.

Od 1. siječnja 2024. godine Hrvatska narodna banka će besplatno zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i to novčanice kune, bez vremenskog ograničenja, a kovanice kune do proteka tri godine od dana uvođenja eura, dakle do 1. siječnja 2026 godine.

Kako je već ranije naglašeno, ugovori će ostati nepromijenjeni, pa tako i ugovori o radu. Jedno od pitanje gdje vlada dosta nejasnoća u javnosti jest i što će biti s bankovnim računima i kreditima. Što se tiče računa, kunski tekući i žiro računi postat će tekući i žiro račun u eurima.

Ako prije dana uvođenja eura u banci, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac vlasnik računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od dana uvođenja eura, odnosno do početka ožujka, ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti novac s tih računa na račun po njegovu izboru u istoj instituciji.

Kunski krediti će se 1. siječnja automatski pretvoriti u eurske, a kod kunskih s valutnom klauzulom u euru neće biti promjena jer su ionako gotovo svi parametri (anuiteti i rate) određeni u eurima. Kunska štednja će se automatski 1. siječnja pretvoriti u štednju u eurima preračunato po fiksnom tečaju konverzije.

Fiksne kamatne stope neće se mijenjati. Banke će potrošačima poslati obavijesti o novim izračunima kamatnih stopa (ako su ugovorene kao promjenjive) najkasnije dva tjedna prije uvođenja eura, dok će svi klijenti koji nisu potrošači tu obavijest dobiti najkasnije dva tjedna nakon uvođenja eura.

U prvim minutama 2023. godine novčanice nove valute moći će se dobiti na bankomatima koji će isplaćivati isključivo eure/T. Miletić/PIXSELL

Svi korisnici financijskih usluga, primjerice leasinga, osiguranja, investicijskih fondova, najmanje tri mjeseca prije uvođenja eura (od 1. listopada) moći će na internetskim stranicama društva i u oglasima u tiskanim javnim glasilima vidjeti obavijest o postupku i uvjetima preračunavanja kune u euro. Uvođenje eura kao službene valute pred poduzetnike stavlja također puno posla. Poduzetnici će svoje poslovanje tome morati prilagoditi te u tom smislu poduzeti brojne korake.

Morat će prilagoditi sva svoja programska rješenja (softver), i to od izdavanja računa, obračuna plaća do dvojnog iskazivanja cijena i promjena u financijskim obračunima i izvještajima. Sve to, naravno, košta, a taj će trošak poduzetnici sami platiti.

Iz HUB-a pak napominju da gospodarstvenici ne smiju, ni na koji način, zakinuti svoje zaposlenike niti kupce. “Zabranjeno je neopravdano podizanje cijena tijekom postupka uvođenja eura”, ističu.

Što se temeljnog kapitala tvrtke tiče, a bez kojega nije moguće pokrenuti poslovanje, društva s ograničenom odgovornošću (d. o. o.), morat će preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na poslovne udjele iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije uz zaokruživanje na najbliži cent.

Poduzetnici ne smiju zaboraviti da su, u roku od najviše tri godine od dana uvođenja eura, dužni podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene. Zahtjev se pak može podnijeti najranije na dan uvođenja eura. Jednom kada se zahtjev preda, registarski će sud postupak provoditi po hitnom postupku.

Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj kaže da se jedinične cijene iskazane za obračunske jedinice roba i usluga koje se koriste kao množenik za izračun cijene roba i usluga, a koje su iskazane na više od dvije decimale nakon preračunavanja zaokružuju i iskazuju s istim brojem decimala kao i prije preračunavanja.

Kod plaće pak poslodavac mora dvojno iskazati isprave o isplati plaće i drugih iznosa, kao što su otpremnina, božićnica, regres, dar za djecu, nagrada za rad, naknada za prehranu i slično, a koji se isplaćuju radniku, čak i u slučajevima kada se plaća isplaćuje djelomično na zaštićeni, djelomično na redovni račun.

Dvojno se iskazivati moraju i iznosi neto honorara u okviru autorskih ugovora te iznosi neto naknade u okviru ugovora o djelu, uključujući i studentske ugovore.

Plaća za studeni ove godine, a koja se isplaćuje u prosincu 2022., obračunava se u kunama. Plaća i ostale naknade za prosinac 2022. koje se isplaćuju, od 1. siječnja 2023. isplaćuju se u euru, obračunava se u poslovnim knjigama u kunama, zbog čega je iznos bruto i potrebno preračunati u kunu i iz njega izračunati iznos svih stavki plaće u kuni.

Ako Ugovori (kao i Ugovori o radu) imaju ugrađene iznose u kunama, ne mijenjaju se i ostaju na snazi. Međutim, sve što se potpisuje nakon uvođenja eura, dakle s prvim danom sljedeće godine, ugovora se u euru, dakle i aneksi i pravilnici. Prema zakonu podaci u Godišnjem financijskom izvještaju za poslovnu godinu 2022. navode se u kunama.

Sve što se podnosi i plaća do uvođenja eura, plaća se i knjiži u kunama, a sve što se plaća nakon uvođenja eura, dakle od prvog dana 2023. plaća se i knjiži u eurima. Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon uvođenja eura evidentiraju se u poslovnim knjigama u eurima, a po potrebi i u drugoj stranoj valuti.

Što se izdavanja i plaćanja faktura tiče knjigovodstvene isprave, kao što su račun, uplatnica, isplatnica, izvod žiro računa, otpremnica, dostavnica, narudžbenica, primka i slično, a na temelju kojih se unose poslovni događaji u poslovne knjige moraju biti iskazane u službenoj valuti.

Dakle, do kraja ove godine, odnosno prije uvođenja eura, knjigovodstvena se isprava iskazuje u kunama, a s početkom sljedeće godine i uvođenjem eura kao službene valute, iskazuje se u eurima.

Kod knjigovodstvenih isprava s datumom poslovnog događaja i datumom izdavanja nakon 1. siječnja 2023., neovisno o tome sadrže li dvojne iznose (kuna i euro), izdaju se i unose u poslovne knjige za 2023. u eurima. Što se dvojnog iskazivanja cijena tiče, svi poslovni subjekti imaju zakonsku obvezu prema potrošačima. Ono mora biti implementirano najkasnije od 5. rujna, a dvojne će cijene biti prisutne sve do kraja 2023.

No neki ne podliježu obvezi dvojnog iskazivanja cijena. To su sva tijela javne vlasti, dakle ministarstva, županije, gradovi, državne tvrtke, sudovi i drugi, koji ne moraju dvojno iskazivati cijene na ugovorima koje sklapaju s poslovnim subjektima. Također, napominje se u HUB-ovom informativnom materijalu, HNB, Hanfa, HAMAG BICRO i sva tijela javne vlasti u aktima koje donose nisu dužni dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti.

Postoje i iznimke kod dvojnog iskazivanja cijena. Tako do datuma uvođenja eura, odnosno prvog dana 2023., niz djelatnosti ne mora dvojno iskazivati cijene svojih proizvoda. Kada pak euro bude uveden kao službena valuta cijene svojih proizvoda i usluga moraju iskazivati u euru. Iznimke se odnose na trgovinu na malo na štandovima i klupama gdje god da se odvija.

Dvojnog su iskazivanja cijena izuzeti i proizvodni objekti OPG-a i objekti privatnog iznajmljivača koji pružaju ugostiteljsku uslugu u domaćinstvu, kao i proizvodni objekti pravnih ili fizičkih osoba koji posjeduju povlasticu za akvakulturu ili povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama.

Na kraju, postavlja se pitanje kako će poduzetnici doći do gotovine? Iz HUB-a objašnjavaju da će mjesec dana prije službenog prelaska na euro, banke, Fina i/ili Hrvatska pošta opskrbljivati poslovne subjekte i potrošače početnim paketima eurokovanica. Mikropoduzetnici će pak, najranije pet dana prije uvođenja eura, moći dobiti do 10.000 eura, a za što će morati potpisati ugovor s bankom i dati određeno jamstvo.

Euri dobiveni na ovaj način ne smiju se koristiti prije 1. siječnja 2023. godine. Preduvjet za posrednu predopskrbu poslovnih subjekata je pojedinačni ugovor s poslovnom bankom, pa HUB-a preporučuje poduzetnicima da više informacija potraže na internetskim stranicama banaka ili da izravno kontaktiraju svoju banku.