Reprogram dugova tvrtki i poduzeća koji je uvelo Ministarstvo financija počeo je davati rezultate, izvijestio je u nedjeljnom Dnevniku HRT. Nelikvidnost je u posljednjih nekoliko mjeseci smanjena za milijardu kuna, iako je i dalje golemih 42 i pol milijarde.

I sami građani državi duguju velik iznos – 14 milijardi kuna neplaćenih poreza i doprinosa. No priprema se zakon koji će napokon i njima olakšati vraćanje duga, a trebao bi se početi primjenjivati najkasnije u travnju.

Od bivših obrta država još nije dobila 14 milijardi kuna poreza i dorpinosa, rečeno je u prilogu emitiranom u Dnevniku. Kako bi bivše poduzetnike potaknula na naplatu, Porezna uprava priprema zakon koji bi trebao promijeniti uvjete naplate, otpisati kamatu i produljiti rok otplate glavnice.

Mjera reprograma dugova uz otpis kamata od lani se primjenjuje na poduzetnike – smanjila je nelikvidnost među tvrtkama te bi se uskoro mogla proširiti i na građane, izvijestio je HRT. Ministar financija Slavko Linić izjavio je kako Ministratsvo financija šalje prijedlog Vladi RH i o reprogramu dugova građana. "Prema tome, kako smo se prošlu godinu okrenuli prema privrednicima, sada se okrećemo prema građanima", kazao je Linić.

"Zapravo se događa relativno veliki postotak bankrota u svakodnevnom životu građana, znači spašavate firme, a gubite zapravo građane koji se polako pretvaraju u socijalne slučajeve", kazao je za HTV Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Ministarstvo financija i Porezna uprava očekuju velik odaziv građana na reprogram dugova. Zakon koji bi im to omogućio trebao bi se početi primjenjivati najkasnije u travnju.

Gošća HTV-ovog Dnevnika u nedjelju je bila ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec. Upitana na koje će se građane odnositi ovaj zakon, odgovorila je je kako će se odnositi na one građane koji nisu obrtnici, ali isto tako će se odnositi i na sve one fizičke osobe koje su imale obrte i koje su svoje obrte zatvorili, a iza njih su ostali porezni dugovi. To, pojasnila je, nema veze s dugovima bankama i ostalim vjerovnicima. Riječ je isključivo o dugovima prema državi.

Koliko bi ljudi u takvom stanju dugovanja prema državi mogli biti obuhvaćeno ovim zakonom? Čavlović Smiljanec kaže kako je riječ o oko 400 tisuća građana, odnosno fizičkih osoba. Radi se o dugu od otprilike 13 milijardi kuna, s tim da najveći dio duga otpada na doprinose (iznos preko 9 milijardi kuna) i iza toga dolazi PDV koji iznosi preko 1,5 milijardi kuna.

Govoreći o načinima na koje će se pojedinačno reprogramirati ti dugovi, Čavlović Smiljanec za HTV kaže kako je predloženo da se otpišu kamate koje građani imaju na svoja dugovanja, s tim da onaj dio glavnice koji bi ostao reprogramirao bi se na razdoblje od 30 do 60 mjeseci, ovisno o visini glavnice.

Što ako građani ne mogu vratiti ni tu glavnicu? U tom slučaju preostaje mjera prisilne naplate, kaže Čavlović Smiljanec. "Znamo da su građani u iznimno teškoj situaciji, prošle godine smo poduzetnicima dali mogućnost reprograma, ove godine će to biti fizičke osobe odnosno građani i ja vjerujem da će se veliki dio građana ipak javiti i riješiti svoje probleme", poručuje šefica Porezne uprave.

Na opasku voditelja Dnevnika Zorana Šprajca da je država već u nekoliko navrata praštala dugove, ali bez uspjeha ("jer građani misle da ćete, ako ste im oprostili jednom, oprostiti i drugi put'), Čavlović Smiljanec komentira: "To ovisi o tome kako se postavite prema tom problemu. Kada smo 2012. godine došli, dug je bio 52 milijarde kuna, mi smo ga smanjili za par milijardi kuna i ono što radimo u Poreznoj upravi jest da dijelimo dugove na one stare  i reprogramiramo ih, a istovremeno vodimo računa da novi dugovi ne bi nastali", kazala je.