Među prvima u Europi Hrvatska je uvela vizu za digitalne nomade, a njezin model sada će preslikati i susjedna Slovenija.

U svoj zakon o strancima Slovenci će ugraditi upravo dobro iskustvo koje Hrvatska primjenjuje od 1. siječnja 2021., jer, kako tamošnje vlasti objašnjavaju ovaj prijedlog, reguliranjem statusa digitalnih nomada i Slovenija želi na isti način potaknuti dolazak te skupine stanovnika u svoju zemlju, budući da povećava protok znanja i iskustava, prihode državnog proračuna, a i ojačat će vidljivost Slovenije.

Ukupno ih 5 tisuća?
Kakav je točno efekt ovaj model polučio u Hrvatskoj, nije utvrđeno, jer je prisutnost digitalnih nomada teško utvrditi. Nomadi koji su državljani EU ne podliježu obvezi traženja dozvole za boravak, kao niti nomadi koji dolaze iz tzv. trećih zemalja, a ostaju kraće od 90 dana. Barata se brojkama i neslužbenim procjenama da bi ih na mjesečnoj razini u Hrvatskoj moglo boraviti oko 5 tisuća, no, nema sumnje da je uvođenje režima za digitalne nomade bio dobar marketinški potez države.

Iz podataka NomadList.com-a, platforme koja okuplja digitalne nomade iz cijelog svijeta i analizira njihova iskustva, Zagreb, Split, Rijeka i Zadar su među 50 gradova na globalnoj listi s najboljim ocjenama uvjeta života i rada koje su dali nomadi nakon svog boravka. Zagreb je, čak, na 15. mjestu. Dobrim ocjenama najviše pridonose sigurnost, te prihvatljive cijene, dok se kao manjkavost u Rijeci i Zadru izdvaja kvalitetu interneta.

Kad je riječ o nomadima iz trećih zemalja, od uvođenja posebnog režima u Hrvatskoj njihov broj raste, pa je i u prošloj godini nastavljen taj trend. Dostupni su podaci za 11 mjeseci, tijekom kojih je od MUP-a zatražen boravak za 1398 digitalnih nomada koji ostaju duže od 90 dana. Tijekom cijele 2022. MUP-u je pristiglo 1223 zahtjeva.

Iako nema dostupnih podataka, za pretpostaviti je da je uglavnom riječ o IT-evcima, te influencerima, piscima, dizajnerima i fotografima/ZVONIMIR BARIŠIN/PIXSELL

Što se porijekla nomada tiče, među onima koji najviše biraju Hrvatsku za svoj boravak nije bilo značajnijih promjena. Rusi i Ukrajinci podnijeli su i lani najviše zahtjeva za dozvole, te državljani SAD-a i Velike Britanije.

Iz Rusije je tako podneseno 600 zahtjeva, što je osjetan porast u odnosu na godinu ranije, kada je broj zahtjeva bio 457. Za razliku od Rusije, iz koje uglavnom mladi visokokvalificirani ljudi bježe u druge zemlje, iz napadnute Ukrajine je, pak, interes za status digitalnih nomada smanjen. U Hrvatskoj je u 2022. taj status tražilo je 315, a lani u jedanaest mjeseci 211 građana.

U usporedbi s ove dvije zaraćene zemlje, broj zahtjeva koji stižu od građana SAD-a i Britanije značajno je manji. Iz SAD-a se lani do prosinca MUP-u javilo 153, a iz Britanije 60 zainteresiranih nomada.

Iz statističkih podataka MUP-a vidljivo je da se svi zahtjevi za ovaj regulirani boravak ne odobre, što se dijelom povezuje i s duljinom izdavanja dozvola, koje traje i do dva mjeseca, pa nomadi odustanu i produlje dalje. U slučaju ruskih državljana procedure su vjerojatno još temeljitije, a među ukupno 44 odbijenice zahtjeva u prošloj godini polovica se odnosila na ruske nomade.

Dubrovnik preskup
Iz MUP-ovih podataka uočava se veći interes nomada iz nekih dalekih zemalja, poput Australije (45 zahtjeva), a veći broj ove populacije stiže i iz Kanade (30), te Bjelorusije (25).

Inače, nisu dostupni podaci koliko se dugo zadržavaju i gdje se najviše stacioniraju digitalni nomadi u Hrvatskoj, kao niti kojim se točno djelatnostima bave, no sudeći prema standardnim profesijama nomada na globalnoj razini, za pretpostaviti je da je uglavnom riječ o IT-evcima, te influencerima, piscima, dizajnerima i fotografima.

Što se područja boravka tiče, može se tek zaključiti da je porastao interes za Split, koji se po ocjenama na NomadListu-u prije godinu dana nije nalazio među onima koje se preporučuje dobrim ocjenama, dok je Dubrovnik očito preskup, pa je skliznuo s ove liste.