Uz Grad Zagreb još samo dvanaest hrvatskih gradova uspijeva ostvariti izvoz veći od milijardu kuna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nakon Zagreba Kutina je tako lani izbila na drugo mjesto postolja najvećih izvoznika. Zagrebačko je gospodarstvo preko granice plasiralo roba u vrijednosti 23,7 milijarde kuna, što je trećina ukupnog izvoza od 72,2 milijarde kuna. Kutina, koja godinama ostvaruje stabilan rast izvoza i u kojoj dominira učešće Petrokemije, izvezla je lani 2,8 milijarde kuna.  Na listi gradova izvoznika lani je uslijed gospodarske krize došlo do bitnih promjena, pa je primjerice nekoć jedan od vodećih, Split, ispao s ove liste. Splitski je izvoz lani pao za više od 70 posto, sa 2,4 milijarde na 710 milijuna kuna. U 2008. je primjerice Split izvezao više od 3 milijarde kuna. Svakako je tomu najviše pridonijela brodogradnja, koja je najviše participirala u splitskom izvozu. 

Varaždinci i Šibenčani
Šibenik je treći grad po visini izvoza, a lani ga je poboljšao za 27 posto, na više od 1,8 milijardi kuna. Varaždinski su poduzetnici izvezli neznatno više nego prethodne godine, 1,77 milijardi kuna, dok je Rijeka imala podbačaj od 44 posto, te ostvarila 1,72 milijarde kuna. Taj pad, kao i u slučaju Splita, ponajprije je vezan uz rezultate brodograđevne industrije. Slično je i s Pulom, čiji je izvozni rezultat pao s čak 3,3 milijarde kuna u 2011. na 1,59 milijardi kuna. Pula je tako tek neznatno ispred Karlovca, koji iz godine u godinu izvozno jača. Lani je karlovačko gospodarstvo izvezlo 1,39 milijarde kuna, a jedan od najvažnijih u tom rezultatu je proizvođač oružja HS Produkt, koji kontinuirano povećava izvoz i postaje jedan od važnijih europskih proizvođača oružja.

Trogir iznimka
Trogir je iznimka među brodograđevnim gradovima koji bilježi rast izvoza, lani se oporavio i ostvario 1,2 milijarde kuna. Osijek je zadržao izvoz na 1,4 milijarde kuna, dok je Belišće palo za 11 posto(1,1 milijarde kuna. Rijetki koji se mogu pohvaliti skokom su Solin, u kojemu je izvoz lani uz najveći doprinos Ad Plastika skočio za četvrtinu i prvi puta prešao granicu od milijardu kuna, a godinu će po tome pamtiti i Slavonski Brod. Brođani svoj rezultat najviše zahvaljuju ozdravljenju Đure Đakovića, ali i drugim izvoznicima poput proizvođača namještaja Mobilar.  Rastom izvoza izdvaja se Kastav u Primorskogoranskoj županiji, u kojemu je izvoz podebljan za 189 posto i premašio 901 milijun kuna. Glavni Kastavski izvoznik je Cedar, izvoznik bukovih dasaka.  Izvoznim rastom i dalje se može pohvaliti i Zadar, u kojemu je lani porast bio čak 185 posto, na 637 milijuna kuna. Time se nastavlja pozitivan trend iz ranijih godina, a glavni doprinos na tom području daje HSTec, proizvođač superbrzih motora za alatne strojeve koji obrađuju dijelove u autoindustriji. No, najzaslužniji za zadarski izvozni "boom" čini se ipak je administrativni potez Aluflexpacka koji je lani promijenio i adresu sjedišta tvrtke iz općine Poličnik u Zadar. Stoga je i Poličniku izvoz krahirao u godinu dana s 480 na 80 milijuna kuna. 

Hum na Sutli i Kršan
Pored gradova, na listi najvećih "lokalaca" izvoznika izdvaja se i nekoliko općina s impresivnim izvoznim rezultatom. Svakako u tom pogledu prednjači Trnovec Bartolovečki iz Varaždinske županije, koji se može definitivno nazvati hrvtskom općinom s najvećim izvozom. Lani je Trnovec dosegnuo gotovo razinu samog Varaždina, s izvozom od preko 1,75 milijardi kuna. Sjedište je tamo brojnih izvoznika poput Boxmark Leathera, Wahcema, Mod-Diz Obuće, Zrinski tehnologije, Bhs strojeva i drugih u Slobodnoj zoni Varaždin. Među općine s visokim izvozom ubrajaju se još i Hum na Sutli sa 872 milijuna kuna izvoza, te Gornji Kneginec, Kršan u Istri, Nedelišće u Međimurju, Brdovec.

Plus – minus

Ličani iznenadili

Najveće iznenađenje lani je bio izvoz Ličko-senjske županije. Povećan je 68 posto. Brojke su im skromne, no izvoz je povećan u svim gradovima i općinama, najviše u Gospiću, s 11 na 33 milijuna kuna.

Krah izvoza u Sisku i Omišlju

Među rekordere po padu izvoza ubraja se i Sisak, na čiji izvoz je itekako ostavio traga odlazak američkog CMC-a. Društvo mu čini i Omišalj, kojemu je prestanak rada petrokemijskoj industriji Dina gotovo posve ugasio izvoz. Pao je sa 465 milijuna kuna u 2011. na 945 tisuća kuna. No, izvoz pada i u gradovima koji su se bili počeli buditi, poput Knina, Drniša, Korčule, Đakova, Orahovice, Križevaca.