U ublažavanju posljedica pandemijskog udara u proteklih nešto manje od godinu dana među važnijim polugama protukriznih mjera bile su one vezane uz bankarski sektor. Najmasovnije se posezalo za stavljanjem u mirovanje obveza po kreditima.

U srpnju su tako u režimu moratorija bili bankovni krediti vrijedni 8,5 posto BDP-a prethodne godine, a računajući i druge oblike restrukturiranja kredita i tzv. nove izloženosti banaka u okviru protukrizne regulative HNB-a procjenjeni efekt mjera prošlog je ljeta na vrhuncu iznosio 9,2 posto BDP-a.

S jeseni je iznos kreditnih dugova pod moratorijem počeo osjetno padati i na kraju 2020. sveden je na 4,6 posto BDP-a. Najveći dio odnosi se na moratorije sektoru poduzeća, iako su mnogi ostali samo na prvotno odobrenom predahu od šest mjeseci.

Tako su u odnosu na prošlo ljeto, kad je “na ledu” bilo čak 30-ak posto kreditnog portfelja, što je red veličine 6,2 posto BDP-a, razmjeri moratorija tvrtkama s krajem godine okopnili na 3,7 posto BDP-a.

U mirovanju otplate i dalje je, dakle, dvoznamenkast broj milijardi kuna kredita, ali to su dobrim dijelom očito počeci odobreni odavno, posebice djelatnostima najpogođenijima koronakrizom vezanim uz turizam i njegovu sezonalnost, koji su ugovarani s trajanjem približno do sredine ove godine.

Istodobno, u bankama tvrde kako je danas veoma slab interes poduzetnika za novim ugovaranjima Covid-moratorija, za što je smjernicama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo jesenas produljen rok do kraja ožujka.

To je zapravo razumljivo jer se moratorijima samo kupuje vrijeme i premoštavaju likvidnosne poteškoće, a s kakvom-takvom normalizacijom poslovanja predstavljaju ograničenje za druge potrebe financiranja poslovnih aktivnosti.

“Nakon isteka šestomjesečnih moratorija u listopadu, vrlo mali broj klijenata, poslovnih subjekata, zatražio je mogućnost produljenja razdoblja odgode u skladu s EBA-inim smjernicama. Razlog tome je činjenica da velikom broju klijenata dodatno produljenje nije bilo potrebno.

S druge strane, većina klijenata koje je trenutačna situacija najviše pogodila, odnosno oni iz segmenta turizma i s njime povezanih djelatnosti, poput ugostiteljskih usluga, već su ranije bili ugovorili odgodu u trajanju od 12 mjeseci, a ona je još uvijek važeća”, kažu u Erste banci.

Prema podacima HNB-a, lani je rast ukupnih plasmana u odnosu na godinu prije blago usporio, sa 4,2 na 3,9 posto. Rezultat je to usporavanja kreditnog rasta kod stanovništva na dva posto (“gotovinci” su nakon dvoznamenkastog postotnog rasta u 2019. pali za 700 mil. kuna ili 1,4 posto, a rast stambenih ubrzao je na 7,5 posto, za 4,3 mlrd. kuna), ali uz ubrzanje kod poslovnog sektora.

Plasmani poduzećima u 2020. povećani su za 4,8 milijardi kuna, a kako ističu u središnjoj banci, godišnji rast u tom sektoru odražava i ubrzavanje na osnovi transakcija s 0,4 posto u 2019. na lanjskih 5,6 posto.

Krediti lokalnim zajednicama

Kad je riječ o kreditnoj potražnji, bankari će reći da su prognoze (i) za ovu godinu prilično nezahvalne, ali računaju da bi rast kredita privatnom sektoru mogao biti oko tri posto, što je i na tragu prognoza HNB-a. Kad je riječ o kreditnim apetitima gospodarstva slika je, kažu, prilično šarolika. I dalje se osjeti solidna dinamika na tržištu nekretnina, posebice na obali i u Zagrebu.

“Potražnja za kreditima u realnom sektoru trenutačno je više-manje ‘flat’, a veća živost i krajem prošle godine i početkom ove vidljiva je u tom pogledu u javnom sektoru”, kaže menadžer iz jedne od vodećih banaka.

Tako je u prosincu ukupna kretanja kreditne aktivnosti banaka uvelike obilježio veliki kredit Bina Istri za financiranje velike infrastrukturne investicije u tunel Učka. Na taj su se aranžman očito referirali i analitičari središnje banke u posljednjem Biltenu.

“Više od polovine mjesečnog prirasta plasmana (a u tom mjesecu porasli su četiri milijarde kuna) odnosi se na plasmane poduzećima, odnosno na jednu veću transakciju zabilježenu u prosincu”, naveli su u komentaru. Trenutačno je, pak, u pripremi i ugovaranje ovećeg bankovnog zaduženja Hrvatskih autocesta (HAC).

Pored toga, kreditnim potrebama u novije se vrijeme ističu i lokalne jedinice, što je dijelom svakako posljedica smanjenih prihoda lokalnih budžeta. Vlada je samo u drugoj polovici prosinca odobrila zaduženja za 20-ak gradova i općina.

Bankari ipak ističu kako je rast kreditne aktivnosti u 2020. bio potpomognut i snažnijom potražnjom privatnog sektora, posebice za obrtnim sredstvima. To se, kažu, očitovalo u povećanju plasmana kredita za likvidnost uz korištenje garantnih shema.

Ove godine očekuje se određeno usporavanje kreditne aktivnosti u javnom sektoru, kao rezultat smanjenih potreba države zbog manjeg deficita, ali i najavljene orijentacije i na druge izvore financiranja.

“S druge strane, u segmentu privatnih poduzeća očekujemo i blago oživljavanje potražnje i na strani investicija, što bi bio jasan pokazatelj oporavka gospodarstva”, ocjenjuju u Upravi ESB-a ističući kako će i dalje pratiti sve kvalitetne, zdrave i dobro pripremljene projekte realnog sektora.

Uz još uvijek znatan iznos kredita gospodarstvu koji je pod kišobranom moratorija, ali i nadalje značajne rizike i neizvjesnosti vezane uz posljedice koronakrize, već lani su krenula i upozorenja o izglednom porastu kredita koji će završiti kao neprihodujući ili tzv. loši krediti (NPL).

Ovisi o brzini i intenzitetu

Guverner Boris Vujčić nedavno je s tim u vezi rekao kako će to ovisiti o brzini i intenzitetu gospodarskog oporavka, kao i početnim zalihama kapitala i likvidnosti te mogućnosti prilagodbe svakog pojedinog poduzetnika.

Kad je posrijedi 2020. u slučaju Erste banke udio NPL plasmana ukupno je bio čak nešto niži nego godinu prije (6,7 prema 7,1%) zbog većeg smanjenja u prvom kvartalu od blagog rasta u ostatku godine.

Ipak, ove godine očekuju nastavak blagog rasta NPL-ova, ali bez utjecaja na redovno poslovanje banke.