Započeli su pregovori o novim kolektivnim ugovorima u djelatnostima prijevoza putnika koji se tiču barem 200 prijevoznika i otprilike 15 tisuća radnih mjesta.

HUP – Udruga prometa i reprezentativni sindikati potpisali su Protokol pregovora o novim kolektivnim ugovorima u navedenim djelatnostima. Time su definirani pregovarački timovi za obje strane i dinamika pregovora.

Ključna proširena primjena
Potpisnici Protokola su voditelji pregovaračkih timova – za sindikate Duško Kulaš iz Udruge sindikata vozača i prometnih radnika Hrvatske i i za poslodavce Hrvoje Meštrović,predsjednik HUP- Koordinacije javnog linijskog prijevoza putnika. Očekuje se da će proces trajati nekoliko mjeseci.

Započeti pregovori prvi su na granskoj razini u sektoru prijevoza putnika, dok materijalna prava radnika u sektoru predstavljaju najizazovniju temu. Ključan faktor za uspjeh je proširena primjena za navedene djelatnosti.

Prema Meštroviću, upravo u KU s proširenom primjenom vide put prema ujednačavanju prava i obveza poslodavaca i radnika, sve u cilju očuvanja javnog linijskog sektora putnika.

“Kolektivni ugovor važan je element sustava javne usluge prijevoza koju građani trebaju podjednako i u gradovima i u ruralnim te rubnim područjima.

Osnovna pretpostavka društvene i ekonomske aktivnosti je mobilnost građana, a krajevi bez kvalitetno uređenog prijevoza osuđeni su na iseljavanje”, kaže Meštrović naglašavajući da je proširena primjena KU za cijeli sektor odlučujuća za ravnopravno tržišno natjecanje.

S netransparentnim natjecanjem prijevoznik koji ne poštuje jednaka prava kao i drugi prijevoznik, kaže, tako se nalazi u povoljnijoj poziciji na natječajima, jer ostvaruje niže troškove rada i uzima posao prijevoznicima s boljim radnim uvjetima.

Kako brojni tvrde, umjesto plaće isplaćuju im se neoporezivi primitci te nezadovoljni materijalnim pravima odlaze u inozemstvo gdje imaju veće prijavljene plaće. Zato je sektor već sada na ‘aparatima’ u vidu minimalnog broja vozača, a daljnji odljev, kaže Meštrović, doveo bi do ukidanja određenog broja linija čime bi u ugroženim područjima građani ostali i bez prijevoza učenika.

Konkretnije, sada nedostaje oko 2000 vozača da bi mogli održati građanima potreban prijevoz, što se danas ne događa dijelom zbog nedostatka radnika, a dijelom i zbog nedostatka financiranja usluge javnog prijevoza.

Država osigurava oko 67 milijuna eura godišnje županijama za ruralna područja za potrebe ove javne usluge kako ne bi došlo do zatvaranja linija, no zasad su samo dvije županije potpisale ugovore s prijevoznicima i time osigurale uslugu javnog prijevoza – Koprivničko-križevačka i Zagrebačka županija.

U najavi je i Krapinsko-zagorska županija. Očekivanja da će u razumnom roku završiti započete pregovore iznosi i Kulaš, čime se i sa sindikalne starne pokazuje spremnost da još snažnije socijalni partneri surađuju na liniji zajedničke vrijednosti. A najvažnije je zalaganje za ujednačavanje uvjeta rada, prava i odgovornosti kako bi se stvorili uvjeti za uređenje tržišta javnog linijskog prijevoza putnika.

“Na dobrom smo putu da riješimo sva pitanja”, kaže Kulaš. U ovoj HUP-ovoj udruzi ističu i da potpisani Protokol predstavlja nastavak još 2021. započetih zajedničkih aktivnosti potpisivanjem Sporazuma o razumijevanju između HUP-a i SSSH za djelatnost cestovnog prijevoza putnika.

Zakonski paradoks
Ovim se aktivnostima nastoji vratiti atraktivnost javnom linijskom prijevozu i zanimanju vozača koje je i u Hrvatskoj i u EU deficitarno, ali kroz uređenje tržišta i povećanje standarda može se privući i potencijalne investitore, potvrdio je Meštrović.

edno od pitanja koje će u sklopu pregovora trebati riješiti očito se tiče i definiranja područja primjene Zakona o radu u odnosu na Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (Zakon o mobilnim radnicima). Naime, Zakon o radu radni tjedan definira na 40 sati, dok spomenuti drugi propis koji je ‘lex specialis’ vozačima radni tjedan definira na 48 sati.