Spar Hrvatska 2001. osnovala je Spar Austria grupa. Prvi Interspar otvoren je u Zadru u lipnju 2005. dok je prva akvizicija odrađena u svibnju 2009. kada je Spar preuzeo upravljanje Ipercoop hipermarketima. Nakon otvaranja 16 Interspar hipermarketa i osam Spar supermarketa razvojna strategija je dopunjena. U planove je uvršten novi format – kvartovski Spar supermarket i prvi je otvoren u kolovozu 2012. u novozagrebačkom naselju Sopot. Danas Spar Hrvatska posluje na 24 lokacije i zapošljava 2300 djelatnika kojima se plaće isplaćuju do petog u mjesecu i nikada ne kasne, kaže Helmut Fenzl, predsjednik Uprave od osnutka Spar Hrvatska s kojim razgovaramo o trendovima i problemima u maloprodaji te o planovima kompanije ali i mogućem raspletu velike tržišne utakmice među ovdašnjim maloprodavačima.

Upravu Spar Hrvatska vodite od osnutka, kako je danas poslovati u odnosu na to razdoblje kada je tvrtka ovdje tek krenula u biznis maloprodaje?

Okolnosti su dosta zahtjevne, znamo da kriza traje šesta godina u kojoj je značajno smanjena kupovna moć građana što se itekako odražava na navike potrošača. Istraživanja su pokazala da su neko vrijeme manje posjećivali velike trgovačke centre. Uglavnom su trošili manje iznose kupujući u kvartovskim trgovinama i računajući da će tako izbjeći prekomjernu potrošnju. Više se kupuje uz obročno plaćanje. Promijenila se i struktura košarice, kupci sve
bolje prihvaćaju robne marke, tako da je logično da su trgovci konstantno povećavali i njihov broj. U košarici se značajno povećao i akcijski udjel, i to ne samo radi činjenice da i trgovci nude više akcijskih ponuda. Prije je nuđen klasični letak, sada imamo poklon bonove, popuste na cijele kategorije asortimana. Puno više je vikend akcija, čak i u malim formatima koji do tada takvo što uopće nisu imali. Sve to potaknula je kriza.

Već dulje vrijeme maloprodavači ruše cijene pa su neki proizvodi danas čak jeftiniji nego prije pet ili šest godina, a posljednjih mjeseci vodi se vrlo žestoka utakmica u rezanju cijena. 

Uvijek sam tvrdio i opet to ističem da će se puni efekt Europske unije vidjeti tek iduće godine i to kroz dvije dimenzije, na asortimanu i na cijenama. Upravo to smo i mi stavili u središte naše kampanje nazvane EU-šteda – veći izbor, niže cijene. Smatram da međunarodni artikli s povoljnijim, nižim cijenama moraju potaknuti lokalne proizvođače da i oni prate taj trend i biti cjenovno konkurentniji, a oni to i mogu. Pravo širenje asortimana tek slijedi, ono što smo do sada vidjeli nije sve što će nam donijeti Europska unija s obzirom na to da je Hrvatska postala članica tek s 1. srpnjem, u jeku ljetne sezone kada su u pravilu sve aktivnosti usporenije. Vjerujem da će 2014. znatno jače pokazati sve efekte koje donosi članstvo u EU. Za Spar mogu istaknuti da smo imali velike efekte na cijenama. 

Čemu je od prehrambenog asortimana u prosječnoj potrošačkoj košarici najviše srezana cijena nakon brisanja graničnih barijera?

Mliječni asortiman i slatkiši… na primjer na sirevima su jako velike uštede… No, ovo je tek početak, vjerujem da su sve dosadašnji promjene samo uvertira za ono što će se još dogoditi i na širenju asortimana i na povoljnijim cijenama. Uz cjenovne pogodnosti mi u Sparu sustavno radimo i na proširenju asortimana pa smo tako nakon linije proizvoda SPAR Veggie (privatna linija vegetarijanskih i veganskih proizvoda) i SPAR Free From (linija za ljude s određenim intolerancijama) uveli i Bio program. Premda potražnja u Hrvatskoj za Bio asortimanom za sada dosta zaostaje naspram trendova na zapadu, reakcije naših kupaca ipak nas ohrabruju da širimo ponudu. Na godišnjem susretu trgovaca i prehrambene industrije održanom prije desetak dana čula se negativno intonirana ocjena da su upravo strani trgovački lanci krivci što je prodaja njihovih jeftinih robnih marki u prehrambenom segmentu koje proizvode na svojim matičnim tržištima, a ovdje prodaju narasla na visokih 25 posto na uštrb brendova hrvatske prehrambene industrije. Ne želim govoriti uopćeno o ‘stranim’ trgovačkim lancima, mogu govoriti samo o Sparu i reći da Spar dobar dio svojih privatnih robnih marki radi u Hrvatskoj, čak i više nego neki domaći trgovački lanci. Spar je od samog dolaska na ovo tržište bio i ostaje istinski partner hrvatskim proizvođačima. Mi ne poslujemo samo sa svim velikim domaćim tvrtkama, već i s malim proizvodnjama, regionalne i lokalne razine. U svim našim linijama, od S-Budgeta do Spar Premiuma, vrata smo otvorili ne samo velikim proizvodnjama, nego i mnogim manjim čak i manufakturnim obrtima,
dislociranim otočnim proizvodima. Snagu koju imamo u marketingu, kada je riječ o promociji tih proizvoda dijelimo s njima jer znamo da oni sami to ne mogu.

Možete li konkretno spomenuti neke od proizvođača.

Veliki renomirani proizvođači koji s volumenom proizvodnje mogu izaći i van granica Hrvatske rade za više zemalja u našem koncernu. Mnogi će se iznenadili podatkom da Spar prodaje puno više Ledovih proizvoda u SPAR koncernu nego u Hrvatskoj. Uz to Ledo još radi Spar robnu marku za Spar Mađarsku. To je čisti izvoz. Iako je Mađarska prepoznatljiva kao ‘zemlja salama’ Spar na tom tržištu od nedavno prodaje i salame PIK-a Vrbovec. Javnosti također nije dovoljno poznato da i tvrtke poput Kraša, Vindije, Podravke i Jamnice izvoze i prodaju puno više svojih proizvoda u Sparovim trgovinama u EU nego u Sparu Hrvatska. Spar njeguje suradnju s hrvatskim proizvođačima, pa oni najbolje znaju da ove riječi nisu samo ‘izjava za tisak’. Naše police će i dalje biti mjesto na koje mogu plasirati svoje proizvode. S ulaskom u EU ta želja za izlaskom izvan granica Hrvatske kod naših proizvođača je još jača,
proteklih tjedana imali smo niz razgovora o mogućem plasmanu asortimana lokalnih proizvođača kroz police Spara. 

Veliki se i sami mogu snaći dok je malim proizvođačima znatno teže dobiti mjesto na polici. Možete li neke od njih potaknuti da uz Spar i oni rastu i povećavaju volumene svoje proizvodnje?

Od 2011. kroz liniju Premium razvili smo oko 90 proizvoda od kojih polovicu nabavljamo kod hrvatskih proizvođača. Krčka Mariolina proizvodi nam tjesteninu, kulen Mesoprerada Slatina, tvrtka Smid jabučni ocat, od Adrie s Raba nabavljamo čokolade, Igo-Mat radi samoborsku salamu, Vitlov iz Zadra dobavljač je ručno rađenih pralina, Gligora paškog sira, tu su i Zigante tartufi, Trenton bakalar… Od kako smo 2005. otvorili trgovački centar u Zadru s voćem i povrćem cijelo vrijeme prati nas Vrana iz Biograda koja je rasla s nama. Ponosni smo i na prodaju jaja iz slobodnog uzgoja od Lunete iz Ludbrega. Osim toga neke od hrvatskih Spar Premium proizvoda smo prodali drugim Spar zemljama. S-Budget krastavci sa slavonske farme Čađavica su dobili najbolju ocjenu na ‘blind’ testiranju u dnevnim novinama.

Struka se još uvijek ne slaže u ocjeni je li hrvatsko tržište maloprodaje (ne)zasićeno, te može li prihvatiti još nekog novog trgovca?

Po broju kvadrata na jednog stanovnika Hrvatska je već ravnopravna s europskim prosjekom, no po kupovnoj moći tek je na oko 60 posto europskog prosjeka. No, pustimo kvadraturu jer ona ništa ne govori o kvaliteti tih dućana. Očekujem da će se tržišna koncentracija užurbano nastaviti. Naime, što je tržište manje to je nužnija što veća koncentracija kako bi trgovci uopće mogli poslovati pozitivno. Taj će trend sigurno još jačati. Kerum je prestao
poslovati, no ti kvadrati nisu nestali, završili su kod novog vlasnika što je također utjecalo na jačanje koncentracije. Ako je na pomolu preuzimanje trećeg ili četvrtog trgovca od strane prvog s liste to je veliki korak prema još većoj koncentraciji. Efekt preuzimanja se nastavlja, a ovo veliko preuzimanje Mercatora od strane Konzuma bit će veliko ubrzavanje toga.

Prema dosadašnjim objavama Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja tog preuzimanja na hrvatskom tržištu ne bi smjelo biti, Konzum bi trebao Mercator-H u paketu prepustiti nekom trećem ili zatvoriti odgovarajuću kvadraturu vlastitih lokacija. Je li Spar zainteresiran možda preuzeti neku od mogućih lokacija?

Pretpostavljam da će Konzum imati neke uvjete, no za sada ne mogu dati konkretan odgovor. Što se tiče ekspanzije mi smo uvijek spremni ispitati svaku mogućnost. I do sada su nas neki kontaktirali i nudili preuzimanje, no nismo to iskoristili, nismo ništa kupili. Nismo u situaciji da moramo kupovati, imamo zadovoljavajuću ekspanziju, a ukaže li se neka dobra prilika bit ćemo sigurno spremni. 

Dobra mreža trgovina ili povoljna cijena, što je Sparu bitniji element u toj nekoj budućoj akviziciji?

I jedno i drugo je važno, moraju se preklopiti i dobre lokacije i odgovarajuća cijena.

Diona je otvorila sezonu rasprodaje, 42 objekata već je utržila, no čini se da bi uskoro mogla ponuditi još neki ‘paket’, a lokacije koje drži mahom su vrlo atraktivne. 

Čitao sam o tome, no ne bi bilo korektno s moje strane da javno komentiram lokacije konkurencije. 

Znači ekspanzija je u planu, možete li otkriti u kojem pravcu idu razvojne ambicije Spara?

Točno je. Ekspanzija nam je u planu, sada smo usmjereni na segment supermarketa. Ima još gradova u kojima nismo prisutni, na primjer nema nas ni u Rijeci ni u Puli, a SPAR supermarket treba i ostatak Istre. Tu intenzivno radimo. Zbog specifične geografske i demografske strukture Hrvatske nismo do sada u prvi plan stavljali neke regije. Smatramo da još nemamo dovoljno iskustva pa u našim planovima do daljnjega nema ni otoka. Za sada investiramo
samo u gradove i veća naselja, no nadam se da će jednog dana, ako ne samostalno onda u partnerstvu, na primjer kroz franšizu s lokalnim trgovcima Spar doći i na otoke.

Nekih bližih investicija ipak će biti, pretpostavljam.

U fazi gradnje je naš budući prostor u šoping centru u Buzinu, prema najavama investitora objekt bi u funkciji trebao biti sljedeće godine. Gradi se i Mall of Split gdje smo također potpisali ugovor o najmu prostora. 

Hrvatska je po četvornim metrima izgrađenih šoping centara u odnosu na broj stanovnika, procjenjuje se, u samom europskom vrhu međutim, po ukupnom broju kvalitetnih kvadrata u maloprodaji navodno dosta zaostaje za prosjekom Europe?

Sigurno ima još dosta prostora za kvalitetne trgovine. Kvadrati ne govore koja je razina trgovine, je li to kiosk ili neki drugi maloprodajni prostor. Za suvremeno opremljene trgovine itekako ima mjesta na ovom tržištu, a to su prostori od 400 i više kvadrata. U takvom formatu koji je prikladan i za manja naselja moguće je kupcima ponuditi širi asortiman i prehrane i neprehrambenih proizvoda. 

Može li se sada nakon ulaska u EU očekivati dolazak još nekoga od konkurencije?

Sa 4,3 milijuna stanovnika Hrvatska je malo tržište, kupovna moć je značajno ispod prosjeka EU, a u pet godina krize izgubili smo pet godina razvoja. Geografski i demografski tržište je vrlo komplicirano s velikim razlikama između regija, sve su to teške pretpostavke za dolazak nekog investitora. Osim toga, tu je i jaka dominacija jednog domaćeg lanca.

Do kraja 2013. ostala su dva mjeseca, može li se već sada ocijeniti kakav će rezultat donijeti?

Ukupno bit će to još jedna vrlo teška godina. Očekivao sam da će nakon ostvarivanja tog dugoročnog cilja ulaska Hrvatske u EU te nakon jedne vrlo dobre turističke sezone biti više optimizma, a mi smo zapravo pali u jednu dublju
psihološku depresiju. Proteklih sam dana razgovarao s više trgovaca, svi su to i potvrdili. Što se poslovanja samog Spara tiče trudimo se iz godine u godinu značajno smanjiti gubitak kako bi uskoro mogli ostvarili i dobit. Ponovio bih još nešto jako bitno za ovu 2013. Sredinom godine zbila su se dva događaja vrlo značajna za sektor maloprodaje, u lipnju je potpisan ugovor o preuzimanju Mercatora od strane Konzuma i prvog srpnja Hrvatska je postala članica
EU. Iako se to dugo i znalo i očekivalo ti su događaji ipak kulminirali sredinom ove godine. Njihov utjecaj se ne smije podcijeniti, oni će uvelike promijeniti hrvatsku maloprodaju.

• Nabavite svoj primjerak novog broja Business Peoplea!