Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) stigao je 41 komentar u jednomjesečnoj javnoj raspravi na prijedlog strategije prometnog razvoja RH 2014.-2030. od kojih će se neki i ugraditi u taj dokument koji će na Vladu početkom rujna.

Izjavio je to danas pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Marko Lončarević nakon svečanosti u tom ministarstvu kojom je obilježen završetak projekta izrade te strategije, čija je vrijednost 331,9 tisuća eura i što je sufinancirano iz fondova EU kroz Operativni program Promet 2007.-2013.

Nakon što je krajem lipnja predstavljen prijedlog prometne strategije i njezini ciljevi, koji su usklađeni s obvezama Hrvatske kao članice EU-a i idu za reformiranjem te uspostavljanjem intermodalnog, održivog i boljeg prometnog sustava u Hrvatskoj, uslijedila je jednomjesečna javna rasprava o tom dokumentu koja je završena početkom ovog tjedna.

Time je ujedno i završen projekt izrade te strategije na čemu su zajedno zadnjih godinu dana s hrvatskim radili španjolski i mađarski stručnjaci-konzultanti te Predstavništvo Europske komisije u RH.

Kazavši da se najveći dio pristiglih komentara u javnoj raspravi odnosio na kvantitativne podatke, brojke o stanju i predviđanjima u prometnim sektorima, a kojih nema u strategiji, Lončarević je istaknuo da će se ti komentari ugraditi u nju 2016. kada treba biti dovršen i prateći dokument prometni model.

Taj se model prvi put izrađuje u Hrvatskoj i trebao bi dati konkretniji i detaljniji brojčani prikaz stanja i potreba te prometne potražnje u svim prometnim sektorima u cijeloj Hrvatskoj te će se tada (2016.) slijedom toga strategija i revidirati.

Usvajanjem prometne strategije Hrvatskoj se i njenim već spremnim projektima, poput onog za proširenje terminala Zračne luke Dubrovnik, omogućava praktički još ove godine povlačenje novca iz EU fondova iz razdoblja 2007.-2013., dok se sufinanciranje većine drugih spremnih projekata (koji su na 'čekanju') očekuje u razdoblju 2014.-2020.

Među njima su primjerice mostovi Čiovo, Svilaj, Nova Gradiška, obilaznice Vodica i Splita, nadvožnjaci Zagreb te drugi, a u tom razdoblju (do 2020.) Hrvatska ima mogućnost korištenja 1,3 milijarde eura za prometne projekte, od čega najviše ili 900 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, naglasio je Lončarević.

Time će se, kako je kazao jedan od voditelja projekta izrade strategije, konzultant Juan Lopez iz španjolske kuće IDOM, zasigurno popraviti slika prometnog sustava Hrvatske i njenog unutarnjeg te povezivanja s regijom i Europom, a koja nije revidirana od 1999.

Smatra da težinu svemu daje i to što je strategija obuhvatila sve dosadašnje sektorske podstrategije, za željeznicu, ceste, morski i zračni promet, te prvi put i za gradsko-prigradski promet, definirajući i 180 sektorskih mjera za postizanje ciljeva. To će pratiti i studija utjecaja prometa na okoliš 2014.-2020., koja se izrađuje.