Stručnjaci iz Španjolske, vodeće europske zemlje kad je riječ o sektoru željeznica, ovoga će tjedna pokušati prenijeti svoja iskustva kolegama u Hrvatskoj.
Danas će u Zagrebu na seminaru "Španjolska tehnologija u sektoru željeznica", koji organizira Ured za gospodarstvo i trgovinu pri Veleposlanstvu Španjolske u Zagrebu, biti predstavljene španjolske institucije i tvrtke iz željezničkog sektora. Mreža brzih željeznica u Španjolskoj dužine je veće od 3100 kilometara, ne računajući još 1500 kilometara pruga brzih željeznica koje su trenutačno u različitim fazama izgradnje. Upravo zato Španjolska je vodeća europska zemlja, ispred Francuske i Njemačke, i druga na svijetu, odmah iza Kine, po broju kilometara pruga brzih željeznica. Svaki dan prugama u Španjolske prometuje više od 300 vlakova brzih željeznica koji postižu srednju brzinu i do 222 km/h, brzinu veću od vlakova u Japanu (218 km/h) i Francuskoj (216 km/h).
Prema podacima upravitelja željezničke infrastrukture ADIF-a, mreža brzih željeznica povezuje 60,3 posto španjolske populacije. Od početka rada brzih željeznica uloženo je otprilike oko 45,1 milijardu eura, zbog čega je sektor željeznica u Španjolskoj posto jedan od glavnih pokretača socijalno-ekonomskog razvoja zemlje. Jedan od španjolskih ciljeva dovršetak je koridora koji su u procesu izgradnje, kojim bi se upotpunile veze s Francuskom preko Katalonije i Baskije, kao i realizirala ideja da svaki deveti od deset stanovnika Španjolske ima na raspolaganju stanicu brze željeznice na manje od 30 kilometara udaljenosti.
Tehnološko znanje i iskustvo stjecani godinama znatno su povećali konkurentnost španjolskih tvrtki u sektoru željeznica u svijetu, kao i mogućnost njihove tehnološke kompetencije na inozemnom tržištu. Činjenica da sektoru željeznica u Hrvatskoj trebaju ulaganja i predviđanje da će najveći dio sredstava iz multilateralnih i europskih fondova biti dodijeljen upravo željeznicama dodatni su poticaj za interes španolskih tvrtki. Uz velik broj projekata čija je izvedba u tijeku i financira se iz fondova Europske unije, te projekte koji će tek biti financirani iz tih fondova, dolazi se do iznosa koji premašuje četiri milijarde eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu