U raljama inflacije” ime je prve jučerašnje panel rasprave u kojoj su sudjelovale savjetnica predsjednika HGK za promet i graditeljstvo Mirjana Čagalj i predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec.

“Inflacije nije bilo od 1993., pa je kod ugovaranja poslova sve išlo po inerciji i kad su ugovarane klizne skale sve je bilo ‘copy-paste’, no danas to ne daje pravo na potraživane razlike.

Sad svi razmišljaju da odredbe ugovora moraju biti drukčije, nitko nema 10% prostora da bi ostvario toliki gubitak. Javni naručitelji moraju revidirati cijene kako ne bi došlo do raskida ugovora”, istaknula je Čagalj dodavši da su svi vitalni materijali drastično poskupjeli.

Cjenovni potres
Dražin Lovrec smatra da je građevinski sektor spreman suočiti se sa svakom krizom, no ovo je pravi ‘potres’ slijedom povećanja cijena, problema u dobavnim lancima i rata u Ukrajini. Najveći problem je s projektima kojima su u tijeku, a nije jasno definirano kako će ih tvrtke završiti.

“Vlada je kroz Zaključak od 30. rujna 2021. dala preporuke za usklađivanje, ali još nijednom nije došlo do primjene. To je problem svim izvođačima jer ne mogu na svojim leđima iznijeti cjelokupno povećanje cijena”, kazala je Dražin Lovrec dodajući da će im velika pomoć biti kroz ulogu nadzornih inženjera.

U ugovorima s EU sufinanciranjem, a naročito u vodoprivrednom sektoru, kazala je, postoji model ‘design and built’ (ugovaranje projektiranja i izvođenja u istom paketu), što znači da će u slučaju odustanka od ugovora posljedice biti za sve sudionike gradnje, tj. i za projektante.

Rješenje se priprema, u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture formirana je radna skupina koja ima zadatak izjedriti metodologiju i način kako će se priznavati razlika u cijenama.

”Dokument je pri kraju, dobio je zeleno svijetlo Ministarstva pravosuđa i uprave te se nalazi Vladinom u Uredu za zakonodavstvo. Svaki dan očekujemo da će izaći na svjetlo dana odluka ili zaključak koji će biti obvezujući za sve sektorske naručitelje kao rješenje za razlike u cijeni kroz nekoliko priznatih metoda.

Bit će obvezujući za javne naručitelje, ali i svi ostali praktički samo čekaju da netko prvi prizna razliku cijene po toj metodologiji. Moram reći i da je prisutna bojazan koliko građevinski sektor sve to može izdržati”, upozorila je Čagalj.

Za područje konzultantskih usluga ista je situacija kao i za sektor izvođenja, smatra Dražin Lovrec koja ističe još jednu metodologiju za rješavanje ovog problema koju je Komora pripremila, a odnosi se npr. na visokogradnju i na obnovu od potresa.

Podsjetila je na prošlotjedni samit inženjerskih komora u Bruxellesu na kojem se pokazalo da je situacija glede ovog problema ista u svim članicama EU – neke su pripremile svoje metodologije, dok su neke odlučile dati postotak na ugovore, no tvrdi da stanje nigdje nije puno bolje nego u RH.

Prijetnja gospodarstvu
“Ako građevinarstvu krene loše, to će se preliti na cijelo gospodarstvo”, kaže. Čagalj dodaje kako je sektor devastiran. Razlog je raspad velikih tvrtki.

”Ostali smo na sedam velikih građevinskih tvrtki. To nije dovoljno za ovu količinu novca iz EU, a nikad ga nije bilo više. Na javnim tenderima za velike projekte javljaju se sve više strane kompanije. Valja imati na umu kad prođe garantni rok od 10 godina, pitanje je gdje će ih investitori ‘hvatati’”, upozorila je Čagalj.

Za razliku od velikih tvrtki, oko 4500 je inženjera koji mogu raditi usluge projektiranja i stručnog nadzora, pa Dražin Lovrec smatra da ih je dovoljno odraditi sav konzultantski posao.

I kod njih postoji oko 15% velikih tvrtki koje mogu iznijeti najveće poslove, kazala je podsjetivši da su u proteklom razdoblju mnogi inženjeri odlazili iz velikih kompanija i osnovali svoje tvrtke, a danas se udružuju. Mi smo tržište EU, i prema iskustvu tendera kada se nudi projektiranje i izvođenje u istom paketu poslovi se dodjeljuju hrvatskim tvrtkama..

Nema straha da građevinska industrija neće imati dovoljno građevinskog materijala, poručila je Čagalj, istaknuvši primjerice Nexe, Samoborku, Beton Lučko…, te što se obnove tiče, tvrdi, naši će kapaciteti sve moći pokriti.

Hrvatska prati nove tehnologije u gradnji – digitalizaciju i ‘green deal’ kao jedan od glavnih pristupa u EU, smatra Dražin Lovrec navodeći da je uvedena e-dozvola, dok sad kreće drugi modul kroz e-građevinski dnevnik kao digitalnu platformu gdje će sva dokumentacija vezano za gradilište biti na jednom mjestu, sve do završnog izvješća nadzornog inženjera. To će, smatra, uvesti dodatnu kvalitetu i sigurnost te ojačati dignitet struke.

Panel je zaključen s porukama da će proces obnove trajati više od 10 godina, ali i da ju ugrožava inflacija.

“Novac je konačan, osim ako Vlada ne dobije dodatnu tranšu, što znači da će manji broj projekata biti izveden”, kazala je Čagalj, a Dražin Lovrec dodala kako je novi ministar graditeljstva najavio je da će se cijene izdvojiti iz programa mjera tako da će ih se svaka tri mjeseca usklađivati.