Stanje zemljišnih evidencija uzročnik je nekonkurentnosti i nazadovanja Hrvatske, a kulminacija problema očituje se kroz neusklađenosti stanja u dva postojeća registra (katastru i gruntovnici) s jedne strane, i neusklađenosti pravog stanja u prostoru s oba registra. Katastarska čestica nije ni položajno ni po obliku točna, a nije ni točan podatak o posjedniku ili vlasniku, pa mi sve zasnivamo na virtualnom sustavu koji ne odgovara stvarnom stanju.
Oko 70% teritorija zasniva se na izmjerama iz Austro-ugarske monarhije, dok podaci koji su prebačeni u digitalni oblik ne zadovoljavaju: loši su, neprecizni, zastarjeli i neažurni. Postojeće stanje zemljišnih evidencija zrelo je za intervencije, a od poboljšanja sustava korist će imati svi. Uz ulagače, to su proračuni lokalnih vlasti i državni proračun te građani koji će imati veću sigurnost u pravnom prometu nekretninama i zaštitu stečenih prava, pokazala je analiza Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG). Hrvatska nema registar najvrjednijeg resursa kojeg posjeduje – to je prostor, a kao rješenje iz ove Komore predlažu objedinjavanje dva sustava – katastra i gruntovnice u jedinstveni sustav i pod ingerencijom upravnog tijela, a u kojem bi se brzo i u jednostavnijem postupku provodila registracija zemljišta nalik registraciji automobila u MUP-u, dok bi se na sudu rješavalo sve što je sporno.
Prijedlozi Komore su inače različiti, a jedna od ideja je da tehnički dio postupka vode ovlašteni inženjeri geodezije i javni bilježnici, koji bi to radili brzo i na ekonomskoj osnovi. Prezentacija o kojoj je riječ, pak, ovih je dana prikazana Vijeću za gospodarska pitanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, a rješavanje problema odmah je proglašeno top gospodarskim prioritetom.
Robert Paj, član Upravnog odbora HKOIG-a, potvrdio nam je to navodeći da je sustav dvojnosti zemljišnih evidencija i ingerencija nad njima jedan od osnovnih razloga zašto aktivnosti Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa nisu postigle zapaženije rezultate i opravdale uložena sredstva. Zbog toga su, tvrdi, svi na gubitku, ali i poduzetnici koji ostaju bez europskih sredstava. Takav primjer su odbijenice, navodi, na desetke zahtjeva poljoprivrednika za sredstva iz programa IPARD, a mnogi su i danas onemogućeni u plasmanu roba na tržište u EU.
"Također, ključna je izrada i pokretanje Nacionalnog programa sređivanja zemljišnih evidencija kroz nove katastarske izmjere te postupno objedinjavanje zemljišnih registara u jedinstveni registar. U tom smjeru vodi zajednički informacijski sustav (ZIS), koji je uveden u 60% gruntovnica i katastara, a do kraja godine očekujemo i u cijelosti, čime se otvara pitanje treba li sustav biti dvojni ili je efikasniji jedinstveni sustav. Posrijedi je političko pitanje, ali mi kao struka smatramo da bi objedinjavanje donijelo pozitivne učinke u sređivanju stanja i poboljšanju sustava. Otpao bi i problem koordinacije između institucija, a kako imamo oko 2000 ljudi u katastrima i gruntovnicama, čiji se poslovi uvelike preklapaju, smanjili bi se i troškovi poslovanja sustava", kaže Paj.
Nacionalnim programom sređivanja zemljišnih knjiga i katastra do sada je obuhvaćeno 367 katastarskih općina ili oko 10% ukupnog broja 3500 katastarskih općina. Država je u dugom vremenskom roku učinila vrlo malo, smatraju to u Ministarstvu graditeljstva, gdje ističu da spajanje katastra i zemljišnih knjiga u jedno upravno tijelo ne ovisi isključivo o Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstvu pravosuđa – to je europski trend, za koji Hrvatska ima podršku Svjetske banke, potvrđuje ministar graditeljstva Lovro Kuščević.
"Sva iskustva, istraživanja i analize govore u prilog da se te dvije institucije spoje. Tako bi se rješavanje brojnih problema ubrzalo, a bilo bi i jeftinije i transparentno. Uostalom, gotovo čitava Europa funkcionira na taj način, pa nema razloga da se takav sustav ne primjeni i u Hrvatskoj. Budući da je ova Vlada reformistički orijentirana vjerujem da će vrlo skoro biti donesena odluka o pokretanju tog procesa", kaže Kuščević. Iz tog resora iznose detaljni pregled stanja i aktualnih procesa, koje ćemo objaviti u nastavku zajedno s odgovorom koje je najavilo Ministarstvo pravosuđa.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.A onda bi se morali odreći dodatnih biljega i taksi a to nikako ne žele, inače ne vidim razliku između katastra i gruntovne i ne znam kako je moguće po sadašnjoj praksi srediti evidenciju vlasništva nad nekretninama u našoj državi.
srećom pa nisi završio pravni fakultet jer nevjerojatno je da postoje ljudi koji se javljaju na ovu temu i govore da ne vide razliku gruntovnice (dio suda tj. zk odjel općinskog suda) i katastra. ne javljaj se ako se ne razumiješ, sramotiš se samo bez razloga.
Treba spojiti katastar zemljišta i gruntovnicu u jedinstvenu evidenciju. To je ogroman posao koji je Srbija započela 1994 godine i još nije završen. To puno i košta naročito premjer i komasacija i to prvo se prekida u slučaju krize ili rata. Geodetski stručnjaci idu tada na ratište kao topografi ili vođe raznih vojnih formacije po terenu. Nije samo evidencija o vlasništvu problem. Veliki problem je spora i korumpirana državna uprava. Strane investicije će prestati a domaći investitori će kapital postupno prebacivati vani jer je profit veći. Primjer za to je Češka koja ima zajedničkih ulaganja sa Kinom od nekoliko milijardi eura. Već su stvorene zajednički kinesko-češki projektni uredi i grupe za zajedničko istraživanje u oblastima ekonomije i znanosti.
Postoje i druge vrste katastra : katastar zgrada, katastar voda, katastar šuma itd. To imaju razvijene zemlje a Hrvatska tek to treba da uradi. Teško je to očekivati sa sadašnjim političarima koji su uglavnom pravnici i znaju samo da lažu i kradu . Ne znaju ništa drugo.
A onda bi se morali odreći dodatnih biljega i taksi a to nikako ne žele, inače ne vidim razliku između katastra i gruntovne i ne znam kako je moguće po sadašnjoj praksi srediti evidenciju vlasništva nad nekretninama u našoj državi.
Uključite se u raspravu